Vozni park u Hrvatskoj je sve stariji i njegova prosječna starost je 14,5 godina, pokazuju podaci Centra za vozila Hrvatske (CVH). Pri tome su osobni automobili prosječne starosti 13 godina, a oni teretni i više od 15 godina. Kako ističe Goran Pejić, pomoćnik Uprave za tehničke poslove CVH, posebno je alarmantna situacija s kamionima mase veće od 7,5 tona, a kakvih je trenutno u našoj zemlji registrirano oko 45 tisuća, uz još 5500 raznih autobusa.

Zabrinuti izvoznici

“U segmentu teretnih vozila je veliki problem što imamo dva ekstrema. Kamioni koji sudjeluju u međunarodnom prijevozu, uglavnom iz flota velikih logističkih tvrtki, su u pravilu novi ili noviji i generalno su u jako dobrom stanju. Problem su oni drugi kamioni koji se koriste za domaće, a posebno interne, potrebe i njihovo godište, a i generalno stanje, je dosta loše”, kaže Pejić. Dodaje da je situacija s priključnim vozilima još gora jer tu ima masa vozila čija starost ide i preko 20 godina. CVH sudjeluje u akcijama provjere tehničke ispravnosti teretnih vozila koje predvodi MUP, Carina i ostale nadležne institucije, a oni pružaju tehničku potporu.

“Takvih iznenadnih pregleda, kada se na autocesti napravi “lijevak” i sva ili slučajno odabrana vozila se upućuju na tehnički pregled, je samo ove godine bilo 40-tak, a obuhvaćeno je više od 500 gospodarskih vozila i autobusa. Činjenica je da vozila s istoka Europe uglavnom imaju više utvrđenih tehničkih nedostataka, od kojih su neka karakterizirana kao opasna pa se isključuju iz prometa” ističe Pejić. Dodaje da je zanimljivo da ovakvi izvanredni pregledi pokazuju da mnogi ipak servisiraju svoje vozilo prije tehničkog pregleda jer je, samo po pitanju hrvatskih registarskih oznaka, na redovnom tehničkom pregledu ove godine utvrđeno raznih, uglavnom srednje teških, nedostataka na 26 posto vozila, dok se kod izvanrednih to penje na 46 posto. Zbog toga je CVH u suradnji s fakultetima Strojarstva i brodogradnje te Prometnih znanosti u Zagrebu pokrenuo projekt kojim bi se utvrdilo postojeće stanje voznog parka i nedostaci u sustavu teretnog prijevoza te donijeli znanstveno utvrđeni zaključci te preporuke kako popraviti situaciju, odnosno sigurnost u prometu.

Sigurnost nema cijenu

I u CVH ističu da sigurnost nema cijenu te da je nužno barem za trećinu smanjiti sadašnju brojku od 300 poginulih na hrvatskim cestama godišnje.“Iako su postojeće brojke daleko niže od 1990-ih kada nam je na cestama ginulo i 1500 ljudi godišnje, još ima prostora za napredak. EU je izračunala da im godišnje stradanje 26 tisuća ljudi u prometu stvara ukupne gubitake od 130 milijardi eura, a u Hrvatskoj 8-9 milijardi kuna”, navodi Pejić. Iako procjenjuje da se situacija s rastom standarda u Hrvatskoj lagano popravlja, brina ga trend da se i dalje u našu zemlju uvozi veliki broj “prestarih” vozila – lani je od 55.000 uvezenih vozila njih oko 3000 bilo starije od 15 godina.