Gotovo dvije i pol godine od pokretanja ideje i provedbe pilot projekta Narančaste kartice u Hrvatskoj, putem koje tvrtka GlaxoSmithKline (GSK) pacijentima pokriva dio troškova za lijekove s dopunske liste, projekt je nedavno u potpunosti zaživio kroz ljekarnički sustav, odnosno u suradnji s informatičkom tvrtkom IN2 te partnerstvom s Hrvatskom ljekarničkom komorom.

Naišao je međutim na oštre kritike konkurencije, koja je kroz Hrvatsku udrugu poslodavaca upozorila da GSK krši niz hrvatskih zakona. U GSK Hrvatska demantiraju takve navode, te kažu da je opsežna prethodna pravna ekspertiza pokazala da Narančasta kartica u Hrvatskoj nije zabranjena, što im je potvrdilo i nadležno Ministarstvo zdravlja. Međutim, iako se zakonom ne zabranjuje da farmaceutska kompanija samostalno podmiruje dio troškova lijeka, nijedan zakon to zapravo ne spominje niti regulira, zbog čega se projekt zapravo provodi u sivoj zoni, kažu sugovornici Poslovnog dnevnika upućeni u regulativu na domaćem tržištu lijekova.Narančasta kartica dio je GSK-ove globalne kampanje društveno odgovornog poslovanja koje je na razini kompanije teško pola milijarde eura.

Takozvana Orange card već deset godina postoji u SAD-u, te u pet europskih zemalja sa slabijom dostupnošću inovativnim lijekovima, zbog tankog zdravstvenog proračuna te loše razvijenog privatnog zdravstvenog osiguranja (Rumunjska, Bugarska, Ukrajina, Latvija, a uskoro Italija). Funkcionira tako da pacijent podiže svoju karticu u ljekarni koja s GSK ima ugovor, te putem te kartice jeftinije plaća GSK-ov lijek s dopunske liste, dok ostatak pokriva kompanija. U Udruzi proizvođača lijekova pri HUP-u, u čijem izvršnom odboru sjede čelnici Belupa, Plive, JGL-a, Krka farme, Farmala te Pharmasa, smatraju da projekt Narančasta kartica narušava ravnopravno tržišno natjecanje te predstavlja prijetnju cijelom sustavu izdavanja lijekova. "Zakon i Pravilnik koji uređuju pitanje cijena lijekova, Zakon o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, Zakon o lijekovima te pravila tržišnog natjecanja u Hrvatskoj vrlo su jasni, te ne predviđaju mogućnost da proizvođač snosi dio cijene lijeka koji se nalazi na dopunskoj listi, a koji prelazi iznos koji preuzima Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO).

Također, usluga "narančasta kratica" koju nudi jedna farmaceutska tvrtka predstavlja dopunsko osiguranje, te se time krši Zakon o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju", stoji u očitovanju koje je potpisala direktorica Udruge Milka Kosanović. U HUP-u problem vide i u oglašavanju. "Zakon o lijekovima izričito zabranjuje oglašavanje lijekova koji se izdaju na recept. Na ovaj način otvoreno se potiče propisivanje lijekova konkretne tvrtke", navodi Kosanović. Upozorava da, podrže li Ministarstvo zdravlja i HZZO ovakav način preuzimanja dijela troškova lijekova, to bi bila sugestija i ostalim proizvođačima da uvedu kartice svojih korporativnih boja, kojima bi zapravo zadržali više cijene na B listi i indirektno snosili dio troška svojih lijekova. U Udruzi smatraju da bi posljedica bila narušavanje tržišnog natjecanja. U GSK Hrvatska pojašnjavaju da su prije uvođenja Narančaste kartice ispitali sve pravne mogućnosti i eventualne prepreke."Željeli smo pacijentima povećati dostupnost naših lijekova, koji su u pravilu skupi. Baš kako bi utvrdili da je sve u skladu s propisima kontaktirali smo sve strane koje smo smatrali mjerodavnima, uključujući Ministarstvo zdravlja i HZZO", kaže direktor GSK Hrvatska Marko Mataija.

HZZO-u je stvar prvo želio provjeriti s Agencijom za zaštitu tržišnog natjecanja. Kako se pokazalo prošle godine u prepisci HZZO-a i AZTN-a, projekt nije u nadležnosti Agencije jer se radi o specifičnom tržištu koje ne podliježe Zakonu o zaštiti tržišnog natjecanja. Kako pojašnjava Mataija, AZTN nije imao ništa protiv projekta ukoliko se ista praksa omogući i drugim kompanijama. Predstavnici GSK u HZZO-u su tako bili nekoliko puta u protekle dvije godine tražeći "blagoslov" projekta, no službeno nikad nisu dobili ni odobrenje ni odbijenicu. U službenom odgovoru na naš upit HZZO je tek ustvrdio da ne sudjeluje u projektu Narančasta kartica tvrtke GSK. Neslužbeno, HZZO nije najsretniji projektom jer on generira potrošnju skupljih lijekova, iako objektivno HZZO nema veći trošak. HZZO međutim niti nema formalnu ulogu u odobrenju projekta, već je to ovlast Ministarstva zdravlja. Mataija nam je pokazao očitovanje Ministarstva od prije godinu dana u kojem se navodi načelna podrška projektu, no uz dvije ograde.

"Ugradili smo njihove zahtjeve u projekt i o tome ih izvijestili. Do danas nismo zaprimili nikakvu primjedbu", tvrdi Mataija koji ne vidi prepreku da slične kartice u vlastitim bojama uvedu druge kompanije. Prvi čovjek GSK u Hrvatskoj odbija i mogućnost pritiska na liječnike od strane pacijenata s karticom. "To je stvar liječnika i njegova odnosa s pacijentima. Liječnici ne propisuju lijekove zato što im pacijenti naručuju određeni lijek, već prema indikacijama i drugim okolnostima koje samostalno utvrđuju. Nije cilj da Narančasta kartica poveća tržišni udjel GSK u Hrvatskoj", pojašnava Mataija koji procjenjuje da će projekt pacijentima godišnje donijeti uštedu od 12 milijuna kuna.