Ono što ne možete čuti niti na jednom službenom brifingu za medije, u protokolarnim nastupima kao ni na internetskim stranicama Europske komisije o tome kako se Hrvatska priprema za potpisivanje Partnerskog sporazuma otkrila je u srijedu Tania Friederichs, koordinatorica EK za Hrvatsku u području istraživanja i razvoja. Partnerski sporazum je, podsjetimo, preduvjet za pristup do 8,3 milijardi eura iz strukturnih fondova EU.

Nakon što su se ministri Gordan Maras, Željko Jovanović i Branko Grčić u srijedu na Bicrovoj konferenciji "Internacionalizacija inovacija i poduzetništva" u Zagrebu prvo pohvalili napretkom i isticali kako je sve po pitanju Partnerskog sporazuma u roku, Friederichs je u polusatnom izlaganju objasnila kako Bruxelles ni izbliza nema takav dojam. Međutim, ministarski trojac se pokupio s konferencije neposredno prije njezina govora, što nije prošlo neopaženo.

Pogled iz Bruxellesa

Tania Friederichs prvo je objasnila da joj je EK dodijelila zadatak praćenja napretka Hrvatske u području istraživanja i razvoja. Navela je da se kroz ulaganja u istraživanja i razvoj otvaraju nova radna mjesta, koja su k tome dobro plaćena, povećava konkurentnost gospodarstva i stvara nova vrijednost. Zatim je istaknula kako bi trebali razmišljati o budućnosti, jer u tom području Hrvatska stagnira, a kako je istaknula, stagnacija znači nazadovanje i potom prešla na srž.

"Hrvatska vlada se prema EU obvezala da će do 2020. godine povećati ulaganja u istraživanja i razvoj sa sadašnjih 0,75 posto na 1,4 posto BDP-a što u Komisiji smatramo da je realan cilj. Međutim, lišen svake ambicije", kaže Friederichs.

Pojašnjava da će se čak i tako neambiciozan cilj teško provesti ako se nešto u Hrvatskoj ne pokrene. Navodi da se posljednje tri do četiri godine u području istraživanja i razvoja uopće nije radila nikakva priprema i da će stoga, čak i taj realan cilj, vlada teško provesti ako odmah ne počne raditi na njemu.

Riječi i djela

"Izlaganja tri ministra zvuče odlično i tako sročena politička poruka je dobra, ali na terenu se to ne vidi", kaže Friederichs koja je potom počela secirati situaciju iz perspektive Bruxellesa.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Prvo je navela da Hrvatska ima problem s odljevom mozgova, da institucije koje bi se trebale baviti stvaranjem uvjeta za razvoj istraživanja i razvoja nisu administrativno dovoljno ojačane, da nema alata kojim bi se postigli ti ciljevi kao ni da osim deklarativno EK nije zamijetio dovoljno političke volje. Onda je navela da djeluje razočaravajuće da se po pitanju ulaganja u istraživanja i razvoj svi vladini ciljevi temelje isključivo na priljevu novca iz EU fondova.

Podsjetila je na statistiku koja ukazuje da je privatni sektor u Hrvatskoj donekle zadržao razinu ulaganja u istraživanja i razvoj, dok je vlada tu učinila rezove i najavila da tu politiku ne kani mijenjati.

"Predanost tim ciljevima ne ogleda se samo na EU razini već i na nacionalnoj i regionalnoj razini", pojašnjava Friederichs.

Novi problem

Nakon toga je izjavila da se EU okreće novom načinu poticanja istraživanja i razvoja koji je napravila po uzoru na SAD i njihov SBIR program. Taj novi program EU zove se Horizon 2020 i veći je od 70 milijardi eura. Program je otvoren hrvatskim poduzetnicima i akademskoj zajednici. No, Friederichs je upozorila da Hrvatska u svim područjima na koje taj program stavlja naglasak, značajno zaostaje.

"Svoja zapažanja o Hrvatskoj u tom pogledu EK temelji na analizi vašeg korištenja sredstava iz FP7 i to zovemo procesom prijenosa znanja iz laboratorija, odnosno znanosti, na tržište, a Hrvatska je u ključnim segmentima poput inovacija, znanstvene izvrsnosti, prijenosa znanja iz znanosti u gospodarstvo i drugim područjima slaba pa je pitanje kakve će koristi imati od Horizona", kaže Friederichs.

Pojašnjava da je situacija slična kao u području istraživanja i razvoja gdje se cilja na strukturne fondove. Tu se u segmentu kompetitivnosti očekuje da će Hrvatskoj od 8,3 milijarde eura, koliko će nam ukupno pripasti iz strukturnih fondova, na raspolaganju biti oko milijarda eura, a još dodatnih 600 milijuna eura za istraživanja i razvoj naći će se u drugim segmentima.

Šetanje po ministarstvima

Friederichs ipak upozorava da bi za ostvarivanje ciljeva bilo dobro da Hrvatska ima strategiju u tom području. Priznaje da je neke članice EU nemaju. No, kaže da zabrinjava činjenica da je Hrvatska najavila Europskoj komisiji da će napraviti Strategiju inovacija, a zatim do nje Komisija ne može doći. Friederichs kaže da je službeno tražila tu strategiju. A onda je naišla na to da ju je državna administracija u Zagrebu samo šetala od jednog do drugog ministarstva.

"Nemam informacija što se događa s tom strategijom nego me šetaju od Ministarstva obrazovanja do Ministarstva gospodarstva gdje jedni tvrde da oni ne rade na Strategiji inovacija jer ju je zamijenila sveobuhvatnija Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije dok drugo ministarstvo tvrdi da o tome ništa ne zna, a u javnosti se priča da upravo to drugo ministarstvo i dalje radi na Strategiji inovacija", kaže Friederichs.

Zatim navodi da joj iz vlade govore da su strategije u javnoj raspravi, ali da niti jedan stručnjak kojeg je kontaktirala u Hrvatskoj za to nije čuo.

"Vlada službeno tvrdi da na svemu tome radi i da te materijale ne može poslati jer ih nije prevela na engleski", kaže Friederichs.

Bez fokusa

Koordinatorica EK za Hrvatsku u području istraživanja i razvoja kaže da se zbog svega toga u Bruxellesu pitaju svašta pa i to koliko je 28. članica EU uopće spremna za apsorpciju strukturnih fondova. Friederichs kaže da Komisija i dalje želi u ožujku završiti sav posao kako bi Hrvatska mogla potpisati Partnerski sporazum. No, dodaje da želi i jasniji uvid kako stvari stoje na terenu.

Friederichs kaže da je za povlačenje novca iz strukturnih fondova najvažnija Strategija pametne specijalizacije. Ističe da ju je Komisija vratila na doradu i očekuje povratnu informaciju sredinom prosinca.

"Govorimo o pametnoj specijalizaciji, znači analizi nacionalnog gospodarstva i određivanju ciljeva u što ulagati kako bi Hrvatska mogla najefikasnije i održivo rasti u budućnosti, a od hrvatske vlade smo iznenađujuće dobili podatke da se želite fokusirati na čak 13 industrija i još se raspitujete može li se tako velik popis proširiti na još dvije do tri industrije", kaže Friederichs.

Dodaje da Komisija ne određuje članicama na koje bi se industrije trebale fokusirati, ali ipak traži da se fokusira. U protivnom, pojašnjava, nema fokusa i novac koji se ulaže ne postiže efekt. Hrvatska je, kako neslužbeno doznajemo, kao jednu od strateških industrija navela čak i vojnu industriju, dok u isto vrijeme u području energetike, koja je slabo razvijena, Vlada nije postavila nikakve ambiciozne ciljeve za ulaganja.

"Stječe se dojam da sredstva iz EU fondova Hrvatska želi koristiti svuda po malo, a nigdje fokusirano", kaže Friederichs.

Red za čestitke

Nakon njenog izlaganja stvorio se red ljudi, kako iz akademske zajednice, tako iz biznisa, koji su Friederichs stiskali ruku i čestitali. I redom su svi izražavali zadovoljstvo i zahvalu što je netko to sve "napokon rekao u Hrvatskoj".