Ulaganje od 61,7 milijuna eura u zdravstveni turizam, koliko je na raspolaganju iz budžeta Nacionalnog plana za oporavak i otpornost (NPOO), u kratkom roku moglo bi generirati dodatnih 1,13 milijardi eura investicija, što predstavlja 9,8 posto ukupnih investicija koje je hrvatsko gospodarstvo ostvarilo u 2021. godini.

Istodobno to može stvoriti 356 milijuna eura novog bruto dodanog proizvoda, što predstavlja 0,8 posto ukupno ostvarenog BDP-a u RH u 2021. godini. Dugoročno, učinci su još dramatičniji – ukupni procijenjeni učinci na stvaranje novog BDP-a su 1,26 milijardi eura, što je 2,8 posto BDP-a ostvarenog u Hrvatskoj u 2021. Kad bismo pak uložili 200 milijuna eura, koliko je ukupni potencijal ulaganja u zdravstveni turizam poznat još iz kataloga investicija, to bi generiralo 4,2 milijarde eura ulaganja.

Ove brojke rezultat su analize Ekonomskog instituta Zagreb provedene povodom današnjeg predstavljanja rezultata odaziva turističkog sektora na natječaj za novac iz NPOO-a, kako bi se prikazao značaj ovakvih projekata za gospodarstvo. Maruška Vizek iz Ekonomskog instituta istaknula je kako ova ulaganja nemaju značaj samo za turizam, već je važno što povlače i mnoge druge sektore, od zdravstva, građevine, trgovine i poljoprivrede, da bolje i više rade, zapošljavaju i bolje žive. Naime, uz prometnu infrastrukturu upravo investicije u zdravstvenu infrastrukturu dugoročno se najviše isplate.

Kako je poznato, natječaj za turizam zatvoren je 1. ožujka, a u Ministarstvu turizma više su nego zadovoljni odazivom, pogotovo jer se radi o projektima koji moraju biti u visokoj fazi pripremljenosti, i dovršeni do lipnja 2025. godine.

Kako je danas medijima otkrila ministrica turizma Nikolina Brnjac, Ministarstvo turizma i sporta zaprimilo je 468 projektnih prijedloga po objavljenim javnim pozivima za projekte javne i privatne turističke infrastrukture, za koje je na raspolaganju ukupno 289,3 milijuna eura.
Od toga je za javni sektor osigurano 123,4 milijuna eura, a 165,9 milijuna eura namijenjeno je privatnom sektoru. Za javnu infrastrukturu zaprimljeno je 220, a privatnu infrastrukturu 248 projektnih prijedloga.

„Ministarstvo turizma i sporta, započelo je s reformom upravljanja hrvatskim turizmom prije godinu i pol dana i danas vidimo konkretne rezultate te reforme. Strategijom razvoja održivog turizma do 2030. godine odredili smo da će se razvoj turizma usmjeriti prema cjelogodišnjem i održivom turizmu, za koji je neophodna zelena i digitalna tranzicija.

Naglasak je osobito na dva posebna oblika turizma koji snažno doprinose cjelogodišnjem i regionalno uravnoteženom razvoju turizma, ali i boljoj kvaliteti života i osiguravanju radnih mjesta za lokalno stanovništvo. Radi se o zdravstvenom i aktivnom turizmu, gdje su ulaganja u javnu lječilišnu i sportsku infrastrukturu poticaj za razvoj cijelih regija, uključujući i malog i srednjeg poduzetništva i samozapošljavanja.

Očekujemo da će ova ulaganja rezultirati stvaranjem termalnih rivijera u kontinentalnom dijelu te klimatskih i zračnih termi u Jadranskoj Hrvatskoj, koje će učiniti hrvatski turizam konkurentnijim i privlačnijim tijekom cijele godine. Analiza Ekonomskog instituta pokazuje kako smo odabrali pravi smjer, a velik interes za ove pozive potvrđuje da je sektor spreman za taj iskorak“, poručila je danas Brnjac.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Iz Ministarstva ne mogu još otkriti o kojim se konkretno projektima radi, no iz prijava je razvidno da se na natječaj javilo svih 15 specijalnih bolnica. Naime, sada slijedi evaluacija projekata koju će raditi vanjski evaluatori (SAFU, Hamag), s tim da je rok za evaluaciju projektnih prijedloga 90 dana. Nakon toga ide Odluka o financiranju te zaključivanje Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.

Zanimljivo je da se na natječaj javilo samo 25 privatnih iznajmljivača kojima je bilo namijenjeno čak 6,6 milijuna eura kako bi ih se potaknulo na ulazak u poduzetništvo i tranzicija u male hotele. Poznato je da zbog niskog fiskalnog opterećenja segment obiteljskog smještaja buja, zbog čega se u nekim dijelovima zemlje devastira prostor i ruši održivost koju strategija turizma posebno promovira.

Zato se puno očekuje od Zakona o turizmu, jednoj od karika strategije čijom će se provedbom detektirati koje su granice održivosti pojedinih destinacija, te će donositelji odluka dobiti alate za planiranje, ako to žele. Ovaj Zakon trebao bi biti donesen do kraja ove godine.
Uvođenje reda u tom segmentu očekuje se i od nove regulative kratkoročnog najma na razini EU, koja je u izradi i mogla bi zaživjeti 2025. godine.