Skupina znanstvenika uputila je aple hrvatskoj javnosti, znanstvenoj zajednici i donositeljima političkih odluka:

Nedvojbeno je da Hrvatska prolazi kroz tešku krizu za koju i akademska zajednica snosi dio odgovornosti. Prema relevantnim međunarodnim pokazateljima i mjerilima, sustav  znanosti i visokog obrazovanja u Hrvatskoj godinama je pri dnu europskih zemalja. Uzrok tome je neusklađenost funkcioniranja sustava sa standardima visokorazvijenih zemalja. Jedan od ključnih problema jest nepostojanje stvarne kontrole kvalitete, a neprimjereni su i način ocjenjivanja znanstvenih projekata, procjena znanstvenih ustanova, selekcija novih kadrova te sustav napredovanja. Loše stanje u akademskoj zajednici može se popraviti samo korjenitim promjenama, koje moraju započeti što prije.

"Sustav znanosti i visokog obrazovanja za koji se zalažemo mora biti zasnovan na principima izvrsnosti i međunarodne uključenosti, kao što je to slučaj u drugim razvijenim zemljama. Hrvatska je znanstvena zajednica malobrojna (zbog čega je podložna nezamjeranju, popustljivosti, nepotizmu itd.) pa je nužno osigurati da se sve važne odluke donose prema uvriježenim standardima visokorazvijenih zemalja i uz sudjelovanje međunarodnih stručnjaka. Smatramo da je nužna stalna procjena kvalitete našega rada i da moramo preuzeti odgovornost koju nameće naše mjesto u društvu.

Kako bismo izgradili uspješan sustav znanosti i visokog obrazovanja smatramo da je nužno: uvesti kriterije izvrsnosti, uključujući i međunarodnu relevantnost, na svim razinama djelovanja u akademskoj zajednici; uvesti obaveznu međunarodnu procjenu svih važnih odluka u sustavu; značajno promijeniti sustav napredovanja u znanstvena i nastavna zvanja, inzistirajući na izvrsnosti i međunarodnoj procjeni; fleksibilnije regulirati radne prema najboljim međunarodnim primjerima; pronaći optimalno mjesto u sustavu svima, prema njihovim interesima i kvalitetama; uvesti međunarodno iskustvo kao važan kriterij za dobivanje stalnog radnog mjesta; sustavno sprječavati sve oblike sukoba interesa i nepoštenja te strogo kažnjavati svako kršenje etičkih normi u akademskoj zajednici.

Da bi se stvorile pretpostavke za promjene za koje se zalažemo, nužna je snažna politička podrška promjenama, novi zakonski okvir te uključivanje doista kvalitetnih i međunarodno priznatih znanstvenika u sva važna tijela u sustavu znanosti i visokog obrazovanja. Istodobno, nužno je povećati ulaganja u znanost kako bi ono doseglo razinu naprednijih zemalja. Sredstva treba uložiti u poticanje kvalitetnih istraživanja, jačanje administrativnog kapaciteta znanstvenih institucija, ulaganje u međunarodnu suradnju i unaprjeđenje znanstvene infrastrukture, a ne u povećanje plaća.

Ovim pismom obraćamo se hvatskoj javnosti, našim kolegicama i kolegama te donositeljima političkih odluka kako bismo ukazali na neodrživost postojećeg stanja i nužnost promjena. Osjećajući odgovornost za promjenu postojećeg stanja najavljujemo opsežniji dokument s razradom neophodnih koraka za uspostavu sustava znanosti i obrazovanja u skladu s ovdje naznačenim smjernicama. Za tu akciju ćemo zatražiti potporu šire znanstvene zajednice, kao i naših kolegica i kolega koji žive i rade u inozemstvu.

Apel su sastavili i potpisuju:

Frano Barbir, Željka Fuchs, Pavel Gregorić, Stipan Jonjić, Đuro Miljanić, Ivica Puljak, Siniša Rodin, Vlatko Silobrčić, Aleksandar Štulhofer, Janoš Terzić, Kristian Vlahoviček"

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost