Četiri pravca za izlazak gospodarstva iz krize, koje je danas premijer Zoran Milanović naveo u izvješću o stanju države, korak su u pravom smjeru, no treba vidjeti kakve će biti proračunske uštede u Vladinim fiskalnim smjernicama, kažu ekonomski analitičari.

„Premijerova četiri glavna pravca za izlazak iz krize korektno su definirana. Politika fiskalne discipline koja se iščitava iz njegova govora o stanju nacije korak je u pravom smjeru. No, za potpunu ocjenu i predanost Vlade tom smjeru, trebalo bi pričekati kvantifikaciju ciljeva u fiskalnim smjernicama“, kaže Hrvoje Stojić, voditelj odjela Ekonomskih istraživanja Hypo Alpe Adria banke.

Premijer Zoran Milanović danas je u Saboru kao glavne pravce Vladinih aktivnosti za izlazak iz krize naznačio uvođenje reda i provođenje zakona u svim područjima i djelatnostima, konsolidaciju državnih financija, restrukturiranje i racionalizaciju državnog i javnog sektora, te donošenje mjera za oporavak i novi rast gospodarstva.

Priznavši da će se proračunski deficit teško zadržati na planiranih 11 milijardi kuna, Milanović je kazao da će Hrvatska nepobitno ući u proceduru prekomjernog deficita (EDP).

„Bilo je i za očekivati da će u mandatu ove Vlade fokus primarno biti na očuvanje makroekonomske stabilnosti, u sklopu čega i na konsolidaciji javnih financija. Postignut je određeni napredak, no već dugi niz godina upozoravamo da su, ako se fiskalna konsolidacija koncentrira samo na prihodovnu stranu, to mjere ograničenog karaktera, pogotovo ako gospodarstvo pada. Kad uđemo u EDP, morat ćemo ostvariti značajnije uštede u proračunu na rashodnoj strani. To će nam možda već ovoga tjedna pokazati smjernice Vlade“, ističe Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke.

Milanović je kazao i da je smanjenje deficita kratkoročno moguće kroz privatizaciju ili koncesioniranje državne imovine. Osim poduzeća i banaka koje su već u procesu prodaje, premijer je najavio da će Vlada do kraja godine stvoriti pretpostavke za privatizaciju državnog turističkog portfelja.

Šantić pozdravlja najavljeni plan privatizacija.

„Iako to javnost teško prihvaća, jedan od osnovnih problema zašto se domaće gospodarstvo nalazi u teškoj situaciji leži u činjenici da u ekonomskom smislu nismo dovršili proces tranzicije i da je i dalje prevelika uloga države u gospodarstvu“, kaže Šantić.

Pokreni nešto svoje

Ove dvije hrvatske inovacije mogle bi pomoći milijunima ljudi u budućnosti

AI platforma

‘Tko ne prati ritam promjena, propada. Mi smo odlučili prilagoditi se’

Smatra da to rezultira niskom konkurentnošću, neefikasnošću i nemogućnošću da se rast domaćeg gospodarstva temelji na inozemnim generatorima, primjerice, na jačanju izvoza, već primarno ovisi o potrošnji domaćih kućanstava i investicijama države. Navodi i da analitičari nisu u potpunosti zadovoljni dinamikom restrukturiranja javnog sektora.

„Kako vrijeme prolazi, bit će sve manje vremena da se provede sveobuhvatna reforma javne uprave, pa da se samim time ostvare i neke uštede. Sada je ona prilično glomazna, dok je pravna regulativa zamršena, nizak je stupanj informatiziranosti. Na to bi se trebalo fokusirati kod reforme javne uprave, kako bi se ostvarile uštede, ali i povećala efikasnost“, smatra Šantić.

Dodaje da treba razmisliti i jesu li sve postojeće institucije javne uprave potrebne, prije svega brojne agencije, čiji bi se broj mogao racionalizirati.

Kao jedan od značajnijih problema Šantić ističe i odustajanje od reforme lokalne samouprave.

„Administrativne barijere investicijama i razvoju malog poduzetništva upravo se nalaze na razini lokalne države. Uostalom, neisplativo je imati tako velik broj lokalnih jedinica, a pitanje je i koliko tako male jedinice imaju mogućnosti i financijske snage koristiti EU fondove“, napominje Šantić.

Naglašava da su određeni pomaci postignuti kroz, primjerice, smanjenje izdvajanja za zdravstvene doprinose, a došlo je i do pozitivnih promjena u strukturi državnih subvencija.

„No, ključnim ostaje smanjenje državne potrošnje, čime bi se otvorio prostor za porezno rasterećenje gospodarstva, za smanjenje parafiskalnih nameta, koje može stupiti na snagu tek nakon restrukturiranja javnog sektora. To je jedini ispravni put, koji nije ni lagan ni kratak, da Hrvatska postane konkurentnije gospodarstvo i pokuša graditi stabilniji i održiviji gospodarski model“, zaključuje Šantić.