Banke su svojom politikom niskih kamata na štednju, posebice oročenu štednju građana, pomogle da se na istoku Hrvatske, posebice u Osijeku, sjedištu najveće slavonske županije, Osječko-baranjske, bar dijelom probudi građevinski sektor, piše Glas Slavonije.

Naime, dobar dio onih koji u oročenim depozitima posjeduju nekoliko desetaka tisuća eura, razočarani nestimulativnim kamatama (0,01 posto), taj novac povlači iz banke i investira u kupnju nekretnine, najčešće stana. U Osijeku je tako u protekle dvije godine ponovno oživjela stanogradnja. Da to nije iznimka, potvrđeno je i na jučerašnjem okruglom stolu u povodu obilježavanja Svjetskog dana štednje održanom u sjedištu Hrvatske gospodarske komore.

– Prosječni stanovnik Hrvatske krajem 2017. imao je oko 45.600 kuna depozita u kreditnim institucijama, a klasični oročeni depoziti čine najveći pojedinačni dio financijske imovine kućanstava i u Hrvatskoj i na europodručju. Zbog pada pasivnih kamatnih stopa i uvođenja poreza na štednju građani su dio raspoloživih sredstava preusmjerili u dionice i investicijske fondove, no to je premalo da bi znatnije utjecalo na promjenu strukture financijske imovine sektora kućanstva – istaknuo je Zvonimir Savić, direktor Sektora za financijske institucije i ekonomske analize HGK-a.

Apsolutna vrijednost tih depozita u kontinentalnom je dijelu zemlje 35,8 posto viša nego u obalnom dijelu zemlje, prije svega zbog Zagreba, u kojem je koncentrirano 28 posto svih depozita. Kontinentalna Hrvatska bez Zagreba ima 30 posto manju vrijednost depozita od jadranske, koja ima 83 posto veću vrijednost depozita po stanovniku.