Punih pet godina nakon terorističkih napada 11. rujna Europska unija još nema svoje antiterorističke zakone, i to najviše zahvaljujući međusobnom nepovjerenju i činjenici da treba usuglasiti stavove između svih 25 članica. Najveći teroristički napadi u povijesti nisu potakli EU da se ujedini, već upravo suprotno. Unija je otkrila koliko su duboke podjele između pojedinih nacionalnih vlada u pristupu sigurnosnim pitanjima.

Nalog za uhićenje
Ubrzo nakon rušenja Svjetskog trgovačkog centra EU je napokon dobila jedinstveni europski nalog za uhićenje, s čime se godinama otezalo. Čak i nakon napada na vlastitom, europskom tlu uslijedile su tek kratkoročne reakcije poput onih o imenovanju antiterorističkog šefa 2004. godine i sporazuma o zadržavanju podataka dobivenih praćenjem telefonskih razgovora i elektronske pošte, do čega je došlo nakon napada na londonsku podzemnu željeznicu. Ovoga je ljeta ponovno pozvano na veće jedinstvo unutar bloka nakon što su vlasti u Britaniji uspjele spriječiti terorističke napade na zrakoplove koji su trebali biti uništeni tekućim eksplozivom prokrijumčarenim u ručnoj prtljagi. Europska komisija već i sada provodi mjere kontrole sigurnosti na 29 zračnih luka u 22 zemlje Unije. Iako su te mjere prilično visoke, one nisu standardizirane što onemogućuje zajedničko europsko djelovanje. Britanski ministar unutarnjih poslova John Reid prošlog je mjeseca rekao kako je terorizam stalna i trajna prijetnja Europi u cjelini, naglašavajući važnost da sve članice usvoje jedinstveno zakonodavstvo. Reida su podržali njegovi kolege iz Francuske i Njemačke koji su zatražili da Unija uvede cijeli niz antiterorističkih mjera koje uključuju strože kontrole ručne prtljage, profiliranje putnika koji se ukrcavaju u zrakoplove, više istraživanja koja bi omogućila učinkovitije otkrivanje tekućih eksploziva te zatvaranje internetskih stranica koje promiču islamski radikalizam. O svim tim mjerama ministri unutarnjih poslova i pravosuđa trebali bi razgovarati iduće srijede.

Ograničene ovlasti
Postignut je i napredak u vezi s europskim nalogom o dokazima koji bi na snagu trebao stupiti iduće godine. Također će biti donesena zakonska regulativa o sprečavanju financiranja terorizma koja će vlastima u zemljama članicama omogućiti da provjere svaku prekograničnu transakciju koja premašuje iznos od 15.000 eura. O tom napretku europski povjerenik za pravosuđe Franco Frattini izvijestio je svog američkog kolegu u sklopu komemoracije 11. rujna. “Pet godina poslije još se zajedno borimo protiv terorizma. No od tada smo uvelike napredovali i sada smo spremniji na odgovor nego što smo to bili 2001. godine”, rekao je Frattini u svom pismu. Međutim, veliki problemi i dalje postoje. Jedan od njih je i onaj po kojemu Europa treba pristanak svih svojih članica prije nego što donese neku odluku u pravosuđu. Antiteroristički šef EU, Nizozemac Gijs de Vries, ima ograničene ovlasti koje se svode na nadgledanje nadziranja nacionalnih vlada pri uvođenju antiterorističkih zakona, no nema ovlasti da ih prisli na primjenu. Glavni problem je što EK nema ovlasti da nametne ni minimum pravosudnih standarda diljem Unije za razliku od unutarnjeg tržišta gdje ima velike ovlasti.