Hrana, čini se, sve više postaje jedina tema oko koje vlada gotovo potpuni konsenzus europarlamentaraca iz svih 28 članica Europske unije, neovisno o tome pripadaju li njihove matične stranke skupini socijalista, konzervativaca, euroskeptika ili zelenih.

U samo dva dana, u ovu srijedu i četvrtak, većina njih je čvrsto i glasno rekla "ne" najprije na odluku Europske komisije da dopusti uvoz i prodaju GMO kukuruza NK603 američkog proizvođača Monstanta, a dan poslije usprotivili su se i mogućem budućem konvencionalnom uzgoju svojevrsnih novih križanaca rajčice i brokule za čije je sjeme žalbeno vijeće Europskog ureda za patente u proljeće ove godine donijelo odluku kako može biti zaštićeno kroz patent i pušteno na tržište u prodaju. Europski ured za patente, podsjećamo, odlučio je da prvi laboratorijski dorađeni biljni proizvodi, u konkretnom slučaju to je sjemenje rajčice koja daje plod sa smanjenom količinom vode te brokule, koja pak navodno sadrži povećanu količinu antikarcenogenih glukozinolata, može biti zaštićeno kao patent.  

U zaštitu prava svih europskih potrošača na sigurnu hranu stale su i hrvatske zastupnice Marijana Petir, članica Hrvatske seljačke stranke i Biljana Borzan iz Socijaldemokratske partije. Petir upozorava kako se radi o kontroverznom presedanu koji za sobom poteže razmišljanja o ekonomskim, legalnim i etičkim pitanjima. Iako Europski ured za patente nije dio institucija Europske unije, donesena odluka ima značajne implikacije, kako političke tako i one koje se tiču sigurnosti opskrbe hranom u EU, tim više što je u postupku rješavanja više od tisuću sličnih zahtjeva, a tiču se uglavnom voća i povrća. "Biljne sorte su normalno zaštićene pravima biljnih sorti što je bolja forma od intelektualnog vlasništva jer dozvoljava poljoprivrednicima korištenje zaštićenih sorti kako bi kreirali nove. Život se ne može patentirati, ova je odluka protuzakonita i neetična pa od Europske komisije očekujem hitnu reakciju", ističe Petir.

 I Borzan proziva Europski ured što se proglasio nadležnim za izdavanje patenata na biljne značajke dobivene prirodnim križanjem. "Netko u toj instituciji umislio je da je božansko biće i da ima autorska prava na prirodu! Takva odluka može imati dalekosežne i katastrofalne posljedice na europsku poljoprivredu, a posebno na male uzgajivače i oplemenjivače", naglašava Borzan.  Odlukama Europskog ureda za patente, ocjenjuje, potkopava se inovativni potencijal u sektoru uzgoja bilja za razvoj novih sorti i nameće prijetnja svjetskoj proizvodnji hrane i sigurnosti opskrbe hranom.

One će nepovoljno utjecati na europsku konkurentnost što za posljedicu, smatra Borzan, može imati monopol na tržištu hrane jer će se smanjiti raznovrsnost proizvoda koji se nude potrošačima. "Ne treba biti vidovit da bi se predvidjelo kako će većinu patenata zatražiti i dobiti velike multinacionalne tvrtke. To će dovesti do monopola u području inovacija u uzgoju i proizvodnji hrane, a monopoli će značiti kraj slobode da mali poljoprivrednici slobodno siju i žanju" upozorava Borzan i traži od EK odbacivanje kontroverzne odluke.