U narednih deset godina na snazi će biti Europski zeleni plan, što znači da će održivost biti u fokusu, da ćemo se i kao pojedinci i kao poduzeća morati mijenjati, a kriterij tržišnog natjecanja treba zaštititi i on treba biti prioritet.

Poruka je to s okruglog stola Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, u suorganizaciji Poslovnog dnevnika, “Zelena tranzicija i tržišno natjecanje – regulatorni izazovi, tržišna pravila i održivo gospodarstvo” održanog u ponedjeljak.

Kažnjena industrija automobila

“Pravila tržišnog natjecanja važan su alat koji omogućuje da zelena tranzicija potiče inovacije i razvoj novih tehnologija, ali istodobno sprječava da se ciljevi održivosti zloupotrebljavaju kao izgovor za ograničavanje tržišnog natjecanja”, istaknula je predsjednica Vijeća Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) Mirta Kapural, izdvajajući važnim poticanje određenih oblika suradnje među poduzetnicima po pitanju ostvarenja ciljeva zaštite okoliša.

To je, kaže, prepoznala je i Europska komisija, koja je kod zadnjih izmjena smjernica u sporazumima o horizontalnoj suradnji uvela sporazume održivosti koji mogu uključivati i zajedničke inicijative za smanjenje štetnih emisija, poboljšanje ekoloških standarda, razvoj održivih proizvodnih procesa.

Takva suradnja poduzetnicima, po njezinim riječima, može se dopustiti u slučajevima kada je ona nužna za postizanje tih ciljeva, naravno, da pritom ne dođe i do značajnog ograničavanja tržišnog natjecanja. Kao primjer navela je kako se to može primijeniti kod ukidanja štetne ambalaže, smanjenja emisije CO2 i ustrojavanja ekološki prihvatljivih standarda proizvodnje, no i dalje poduzetnici moraju međusobno konkurirati.

“Ciljevi održivosti ne mogu opravdati zabranjene prakse – dogovore o cijenama, o proizvodnji, o podijeli tržišta, o razmjeni poslovno osjetljivih informacija. Oni i dalje ostaju strogo zabranjeni bez obzira na to pozivaju li se oni i na ekološki ciljeve”, istaknula je Mirta Kapural.

Kao pozitivan primjer navela je slučaj europskih proizvođača perilica rublja koji su unutar udruženja postigli sporazum oko poboljšanja standarda i postupnog ukidanja energetski najmanje učinkovite perilice rublja. Ta je inicijativa dobro dočekana u Bruxellesu, jer se EK uvjerilo da se njome postiže smanjenje potrošnje struje i vode, osigurava korist potrošačima.

No, u praksi je bilo i negativnih slučajeva, kao što je bio kartel velikih automobilskih proizvođača BMW-a, Volkswagena i Daimlera, koji su zaustavljeni i kažnjeni s 875 milijuna eura zbog pokušaja zaustavljanja inovacija u razvoju tehnologije na smanjenju emisija dušikovih oksida iz dizelaša. Problematici brige za okoliš i klimu tvrtke danas sve više pristupaju i bez obveza nametnutih zakonom, postalo je to, kako su ukazali sudionici, važno već i zbog reputacije samih tvrtki.

Novi izvor prihoda

Raste interes poduzetnika za ugradnju baterija, sada je jasno i zašto

Inovativna platforma

Hrvatska želi više gostiju visoke platežne moći

Predsjednik nizozemske Agencije za potrošače i tržišta Martijn Snoep istaknuo je kako primjerice mladi biraju raditi radije za tvrtke koje drže do ove teme. Ono što je važno po njemu je pitanje povjerenja, jer i potrošači moraju biti sigurni da su proizvodi održivi, kako to tvrtke tvrde za svoje proizvode, ali je bitno i da natjecatelji imaju jednake uvjete na tržištu.

Predstavnica Hrvatske udruge poslodavaca Nataša Novaković istaknula je kako su u proteklom razdoblju poduzetnici imali veliko opterećenje uvođenjem novina i prilagodbe u zakonodavstvo, a kako se moglo čuti od ministrice zaštite okoliša i zelene tranzicije Marije Vučković, intenzivne promjene slijede i u ovoj godini.

Kriva percepcija zemlje

“Lani smo donijeli nove zakone o klimatskim promjenama i o zaštiti ozonskog sloja, ove godine mijenjamo zakon o zaštiti okoliša, zakon o zaštiti prirode, a do 1. rujna donosimo nacrt plana obnove”, navela je ministrica. Posebno se osvrnula na postupke procjene utjecaja na okoliš, koji su u zadnje vrijeme predmet rasprava i kritika u javnosti, te je najavila kako je u pripremi projektni zadatak čija će realizacija omogućiti primjenu umjetne inteligencije u postupku procjene utjecaja na okoliš.

“Veliko je nepovjerenje ljudi, a naša je zadaća kako ga povećati i omogućiti investicije, jer bez investicija nema ni razvoja”, kazala je Vučković. Ključno je po njoj sve ciljeve o kojima se govori ugraditi u standard i u kriterije u natječajima, koji moraju biti jasni i mjerljivi. U javnoj nabavi već sada su ugrađeni zeleni kriteriji, no u budućnosti važno je po njoj fokusirati se i postići odmak od onog što opterećuje i usporava procese.

Na sve češće pitanje koje se čuje u Europi, da njezinu predanost zelenoj politici ne dijele i drugi globalni igrači, Kina i SAD, te da zbog toga gubi na konkurentnosti, Snoep je istaknuo kako u slučaju Kine ne vrijedi percepcija da ne brine o okolišu. Štoviše, tvrdi kako je napravila velik iskorak, da se okreće s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije, ima impresivan rezultat u razvoju automobilske industrije koja je oslonjena na električna vozila. No, po njemu, a i ostalim sudionicima, nemamo izbora nego se fokusirati na pitanje brige o održivosti, a inovacijama i kvalitetom držati konkurentnost.