Troškovi goriva u Europi rast će do kraja desetljeća a zatim će početi padati, nakon što obnovljivi izvori energije istisnu ugljen, naftu i plin, iako potrošači vjerojatno ni tada neće uživati u nižim cijenama, pokazuje nacrt dokumenta Europske komisije.

Kućanstva i mali potrošači podnijeli su dosada najveći teret rasta cijena energije, što je izazvalo žestoku političku debatu. Diljem Europske unije političari su kao glavnog 'krivca' poskupljenja izdvajali subvencije za 'zelenu' energiju.

U dokumentu Komisije, koji će sljedećeg tjedan biti objavljen u sklopu paketa mjera ekološke i energetske politike do 2030., ističe se da priča time nije završena.

Nakon 2020. troškovi goriva će se stabilizirati a zatim početi padati, nakon što jeftinija solarna energija i energija vjetra zamijene fosilna goriva. Međutim, pad troškova neutralizirat će potreba za ulaganjem u novu infrastrukturu i rast cijena dozvola za emisiju ugljičnih plinova u EU sa sadašnjih oko pet eura po toni na 100 eura u 2050., navodi se u dokumentu.

Komisija je analizirala podatke od 2008. do 2012. i utvrdila da su veleprodajne cijene električne energije na tržištima EU-a pale u tom razdoblju između 35 posto i 45 posto, dok su cijene plina oscilirale ali su u cjelini gledano ostale stabilne.

U istom su razdoblju prosječne cijene električne energije za kućanstva rasle četiri posto godišnje, a cijene prirodnog plina tri posto godišnje. Subvencionirane cijene za industriju rasle su oko 3,5 posto a cijene plina manje od jedan posto godišnje.

Pad veleprodajnih cijena nije prenesen na potrošače budući da su naknade za obnovljive izvore energije i za distribucijske mreže rasle osjetno snažnije no što se udio cijena goriva u ukupnim troškovima energije smanjivao, tumače u Komisiji.

Komisija zahtijeva smanjenje subvencija za obnovljive izvore energije na minimum s obzirom na pojeftinjenje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora zahvaljujući razvoju tehnologije. Također ističu da pretjerano oslanjanje na uvezena fosilna goriva, osobito na uvoz plina iz Rusije, donosi sa sobom visoke troškove.

Vrhunski stručni tim

Od ordinacije s jednom stomatološkom stolicom do centra za najzahtjevnije dentalne zahvate

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

U Bruxellesu predviđaju da će do sredine stoljeća troškovi uvoza fosilnih goriva u EU dosegnuti oko 600 milijardi eura godišnje, sa sadašnjih oko 400 milijardi eura.

Prijelaz na obnovljive izvore energije naišao je na žestoki otpor komunalnih poduzeća koja tvrde da se distribucijska mreža ne može nositi s pretjeranim oscilacijama u proizvodnji električne energije iz energije sunca i vjetra. Otpor stiže i iz industrijskih lobija koji se žale na visoke troškove.