Ako su žene uspješne, i njihove države su uspješne, zaključak je konferencije Pravo i biznis: pozitivni učinci usvajanja nove europske regulative koja osnažuje biznis i žene", koja je okupila žene na upravljačkim pozicijama. Govorilo se o važnosti poboljšanja spolne ravnoteže na upravljačkim pozicijama, kako se lobira za ovu Direktivu pred državnim tijelima i u privatnim sektorima, o dobroj rodnoj politici i primjerima dobre prakse u EU. Odvjetnica Tarja Krehić je s 50-ak kolegica 2015. osnovala Hrvatsku udrugu žena u pravnoj profesiji, čija je predsjednica, a u razgovoru nam je detaljno objasnila ciljeve i pravne aspekte poboljšanja rodne ravnopravnosti u nadzornim odborima, potkrijepljene statistikom RH.

Što Vas je motiviralo na osnivanje Hrvatske udruge žena u pravnoj profesiji? Čime se ona bavi?
Udruge pravnica postoje u SAD-u, u svim zemljama EU, kao i krovna organizacija koja okuplja pravnice, promatra trendove i regulative osnaživanja žena. Budući da sam magistrirala pravo u SAD-u, upoznala se tamo s udrugom žena u pravnoj profesiji i shvatila od kolike je važnosti za žene, biznis i pravosuđe. U Zagrebu sam okupila kolegice, istaknute sutkinje, odvjetnice i pravnice u gospodarstvu. Osnovale smo udrugu i danas okupljamo više od 400 pravnica iz svih grana, od sutkinja, državnih odvjetnica do korporativnih pravnica i pravnica u gospodarstvu. Radimo na zanimljivim projektima, a počet ćemo i s akademijom koju će moći pohađati studenti završne godine Pravnog fakulteta i pripravnici kako bismo unaprijedili njihovo znanje, ali i kako bi struka dobila što treba od mladih pravnika. Smatram da bi kvaliteta znanja na pravnim fakultetima i na Pravnom fakultetu u Zagrebu mogla biti bolja. Izlaze vježbenici koji nedovoljno razumiju praksu i nove trendove. Organiziramo i stručna predavanja pod nazivom Srijedom u pravu gdje dovodimo stručnjakinje i pravnice koje detaljnije razgovaraju o svim problemima sustava s kojima društvo nije dovoljno upoznato.  Bavimo se pravom stručno, kvalitetno, profesionalno na moderan, a ne konzervativan i tradicionalan način kako se ono danas percipira. Otvaramo i teme vezane uz EU i učinke usvajanja europske regulative koja osnažuje žene u biznisu i pravu.

Što nam govori statistika o zastupljenosti žena na upravljačkim pozicijama u Hrvatskoj?
Postoji tzv. stakleni strop u cijelom društvu pa tako donekle i u pravnoj profesiji. Kad se fokusiramo na pravnu profesiju, više od 70 posto pravnica je u sudstvu, nikad nismo imali predsjednicu Vrhovnog suda RH. Premda je više od 70 posto pravnica u pravosuđu, nikad nismo imali državnu odvjetnicu ženu. Premda je 50 posto odvjetnica u RH, nikad nismo imali predsjednicu Hrvatske odvjetničke komore. Pravni fakultet u Zagrebu postoji više od 240 godina, a imali smo samo dvije dekanice. Očito da se status žena u našoj profesiji, ali i generalno u biznisu može unaprijediti. Ima puno žena u biznisu i pravu koje žele doći na upravljačke pozicije i biti liderice, a imaju problem s time zbog straha i manjka ambicije.

S obzirom na poražavajuće rezultate, kako unaprijediti status žena u biznisu, a time i gospodarstvo?
Na razini EU utvrdilo se i determiniralo da su žene iznimno kvalificirane i stručne, no nisu dovoljno iskorištene u vlastitim profesijama. Da bismo unaprijedili gospodarstvo i mogli se nositi s globalnim trendovima na svjetskoj razini, potrebno je da se cijelo društvo angažira. Imati veliku skupinu visokostručnih kadrova koja nije adekvatno iskorištena potencijalno predstavlja problem koji treba rješavati. To pitanje stavlja kao temu broj jedan i bavi se implementacijom Direktive koja propisuje fiksnu žensku kvotu za nadzorne odbore trgovačkih društava, što je primijenio veliki broj država Europske unije. U Njemačkoj, Francuskoj, Belgiji, Italiji, Portugalu i Austriji postoji zakon koji kaže da nadzorni odbori najvećih kompanija koje su listane na burzi, moraju imati 30-40 posto žena u nadzornim odborima, a ako nemaju, nemaju ni adekvatno funkcionirajuću kompaniju. Postoji drugi set zemalja EU koje ne koriste propisivanje kvota već samoregulirajuće mjere. Njihov je cilj isti – imati 30, odnosno 40 posto žena u nadzornim odborima i upravama kompanija, ali ne zakonskom obvezom već samoregulirajućim mjerama, što znači da je biznis sjeo za stol i rekao da očito imamo rodne neizbalansirane upravljačke funkcije. Sami ćemo sebi nametnuti ta pravila. Primjerice, Velika Britanija je samoregulirajućim mjerama u deset godina došla do 27-28 posto žena u nadzornim odborima najvećih kompanija, a krenuli su s deset posto.

Na što se moramo usmjeriti i od kolike je ova Direktiva važnosti, a naposljetku i koristi za državu?
Treba raditi, djelovati i uvoditi konkretne mjere, što se, nažalost, u našoj državi ne radi, niti donošenjem zakona niti samoregulirajućim mjerama. Statistike nam ne idu u prilog. U Hrvatskoj je 21-22 posto žena u upravama, 19 posto u nadzornim odborima kompanija na burzi, a Europa kaže da do 2020. godine moramo imati između 30-40 posto. Dakle, ne stojimo dobro i problem je što se tim pitanjem nitko ne bavi. Mi se ne zalažemo za primjenu ijednog od ovih načina, no ističemo da je potrebno djelovati. Na državi, tijelima i struci je da odluče u kojem smjeru treba krenuti da se ovaj disbalans riješi. Rodno izbalansirani biznis upravljačke strukture ima povećane prihode i direktno utječe na povećanje BDP-a, a njime se smanjuje nezaposlenost žena i nezaposlenost općenito, poboljšava se natalitet te se rješava pitanje mirovina jer žene doprinose mirovinskom sustavu. Projektima poput rasprave o Direktivi činimo samo dobro našem društvu, to je EU prepoznala i mi želimo Hrvatsku staviti na kartu zemalja koje se bave pitanjem rodno izbalansiranim biznisom. Želimo živjeti u naprednom financijskom, gospodarskom, socijalnom i svakom drugom aspektu, a stručnim bavljenjem ovim temama doći ćemo do toga.