Tlo u Hrvatskoj i dalje podrhtava, uz nekoliko jačih potresa koji su, nakon onog najjačeg 29. prosinca magnitude 6,2 po Richteru pogodili Hrvatsku.

Osim straha među građanima, štetu trpe i objekti koji se sa svakim novim potresom urušavaju, pritom otkrivajući sav manjak obnove još iz ratnih 90-ih.

Obnova tek treba krenuti, a njezina cijena još nije poznata, kao ni krajnja šteta, no jedno od pitanja je – koliko je Hrvatska iskoristila ili će iskoristiti sredstva EU fondova, i to ne samo za potrese na petrinjskom području, već i u Zagrebu čija šteta još od ožujka nije sanirana.

Kako objašnjava Ana Fresl, konzultantica za EU fondove i direktorica tvrtke PJR (Projekt Jednako Razvoj), od 24 milijarde eura koje Hrvatska dobiva u razdoblju od 2021. do 2029. godine, pola milijarde namijenjeno je potpori za potres u Zagrebu.

Kako su to intervencijski fondovi za situacije koje su se netom dogodile, adekvatne intervencije i iznosi se tek trebaju procijeniti i dogovoriti, zasad nema informacija o eventualnom dodatnom iznosu koji bi EU dala Hrvatskoj zbog razornog potresa u okolici Petrinje.

Što javnost očekuje

“Iznos kojim je EU namijenila pridonijeti obnovi Zagreba od potresa iznosi nešto više od tri i pol milijarde kuna što je samo kap u moru u odnosu na štetu koja je procijenjena iznad 80 milijardi kuna”. Međutim, iz državnog proračuna će se dodatno i s višestruko većim iznosima od navedenog financirati obnova, s time da, koliko je dosad poznato, EU fondovi nisu još korišteni za obnovu Zagreba.

Postoje najave Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU da su već pokrenuli proces pregovora s Europskom komisijom kako bi se već u postojećem Operativnom programu Konkurentnost i kohezija prenamijenilo oko 830 milijuna kuna za obnovu obiteljskih kuća na područjima koja su stradala u potresu. Taj iznos pokriva obnovu i izgradnju gotovo 2000 obiteljskih kuća.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Osim toga, od Vlade RH javnost, naravno, očekuje da zatraži dodatna bespovratna sredstva od Fonda solidarnosti EU. Očekujemo saznati iznose koji su traženi odnosno odobreni nakon službene procjene štete nastale u razornom potresu”, kaže Fresl, dodajući da se Hrvatska Nacionalnom razvojnom strategijom odlučuje o pokazateljima uspješnosti odnosno čime će se mjeriti razvijenost do 2030. godine.

Primjerice, navodi, iz nacrta Strategije to su porast BDP-a sa 65% na 75%, porast stope zaposlenosti sa 67% na 75%, smanjenje broja dana u obradi predmeta rada sudova s 335 na 250 dana, porast stope recikliranja komunalnog otpada s 25% na 55% i slično.

“EU fondovi prije svega imaju za cilj doprinijeti tim razvojnim ciljevima, ali i horizontalno doprinijeti zelenoj i energetskoj tranziciji te porastu digitalizacije javnih usluga, poduzetništva i funkcioniranja društva u cjelini.

Veći dio EU fondova stoga se ne može prenamijeniti u obnovu zbog potresa već moraju pratiti te razvojne ciljeve RH. Uloga EU fondova bit će nezamjenjiva u narednom razdoblju razvoja našeg društva, jer će pomoći da se nadgradi potresima opterećen proračun RH i JLRS-ova. Prava uloga EU fondova je poticati reforme i održiv razvoj društva i gospodarstva”, navodi.

Dodatne adekvatne mjere

Nakon potresa je pomoć pristizala iz velikog broja zemalja članica EU, a Fresl smatra kako bi ona bila manja da nismo dio Unije. No, što se tiče ključnog doprinosa EU obnovi od potresa, vjeruje da još nismo saznali i da će se o dodatnim adekvatnim mjerama kroz uvećanje omotnice financiranja EU fondovima tek dogoditi.

“Bez obzira na članstvo u EU, smatram da je solidarnost koju su pokazali prije svega naši sugrađani, a potom iseljenici, pravne osobe, poduzetnici, općine i gradovi, udruge, druge države, zaista na visokoj razini.

Nadam se da ta solidarnost neće stati, jer nakon saniranja objekata na prvoj liniji u prevenciji daljnjih šteta i interventnog zbrinjavanja pogođenih obitelji, prava obnova tih objekata tek treba krenuti”, zaključuje Ana Fresl.