Vlada je Saboru u hitnu proceduru uputila Zakon o ekološkoj proizvodnji. Kako je aktualni Zakon bio skrojen prema uredbi EU koja je u međuvremenu stavljena izvan snage, Vlada se zbog obveze uvođenja mnogih izmjena odlučila za novi zakon pohvalivši se da su površine u ekološkoj poljoprivredi rasle sa 21 hektar u 2002. na 14.193 hektara u 2009.
Zakone o ekološkoj poljoprivredi i o područjima od posebnog ekološkog interesa EU je stavila izvan nadležnosti nacionalnih država. Suočena sa štetama od klimatskih promjena, Unija smatra da je nestanak biološke raznolikosti nenadoknadiv i presudan i za gospodarski razvoj. Ocjenjujući da je ‘obična’ poljoprivreda velik zagađivač podzemnih voda i pogubna za biološku raznolikost, EU se odlučila za ‘izvlaštenje’ zakona. “Primjenom novih EU-kriterija gotovo 40% od ukupnih poljoprivrednih površina u Hrvatskoj ima status parkova prirode ili područja od ekološkog interesa što zbog naše nebrige može eskalirati u problem”, upozorava Ranko Tadić, konzultant u tvrtki AgriBioCert. Za zapuštene površine i njihove ‘aljkave’ vlasnike EU je odredila visoke kazne, a kako je u Hrvatskoj zapušteno oko 600.000 hektara, nije za očekivati da će nam EU progledati kroz prste. Austrija i Bavarska su još 2002. i 2004. za Hrvatsku kod EU ishodile posebne pogodnosti za pokretanje poljoprivredno okolišnih mjera. Zakon o ekološkoj poljoprivredi i financiranje uvođenja tih mjera uvjetovani su Hrvatskoj, a EU se obvezala dati subvencije za svaki hektar i to ne državi, već poljoprivrednicima. Takav model imaju samo zemlje EU, Hrvatska je bila iznimka jer čak 40% poljoprivrednih površina ima status ekoloških zona, dok u članicama Unije taj udjel 2%. Zakon je usvojen, a u nacrt Strategije ekološke poljoprivrede upisana je obveza o dostizanju 10% hektara pod ekološkom proizvodnjom do 2010. No, stali smo. Nismo poticali razvoj ekopoljoprivrede sukladno preuzetim obvezama. Nisu usklađeni ni zakoni, strategija je ostala samo na nacrtu pa u 2010. imamo samo 1% eko hektara. “Prekršili smo obveze što neće proći bez posljedica. Bez razvoja ekoagrara nema ni provedbe poljoprivredno-okolišnih mjera. Ne možemo ispuniti ni obveze vezane uz zakone i područja od ekološkog interesa, kao ni one o ruralnom razvoju. Ti uvjeti obveza su prema EU i moraju se ispuniti, najkasnije do 2015. na 800.000 hektara moramo provoditi poljoprivredno-okolišne mjere, što i materijalno i tehnički već sada postaje nemoguća misija”, tvrdi Tadić.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu