Da nije bilo vodenog vala iz Slovenije i podizanja vodostaja Save zbog čega su u Hrvatskim vodama morali proglasiti redovite mjere obrane od poplave, za vodstvo te ustanove prošli bi tjedan bio jako dobar. Sredinom tjedna (15. rujna), naime, istekao je rok za ponude banaka na javni natječaj za dugoročni kredit od 1,03 milijarde kuna koji je u samoj završnici neočekivano donio cjenovni rat banaka, a time i povoljnije uvjete kredita za same Hrvatske vode.

Ukratko, tu će državnu ustanovu 10-godišnje zaduženje za investicijske projekte stajati praktički manje nego državu prilikom posljednje operacije izdavanja obveznica. Iz bankarskih krugova saznajemo, naime, da je na kraju najpovoljniju ponudu dala Erste banka, i to navodno s maržom od 3,4 postotna poena na referentni Euribor. Nije poznato je li ponuda vezana uz 6-mjesečni ili 12-mjesečni Euribor, no s obzirom na njihove vrijednosti (u petak je polugodišnji bio na 1,14 posto, a godišnji 1,43 posto) takva ponuda trenutno implicira za Hrvatske vode kamatu manju od pet posto. U toj javnoj ustanovi zasad ne žele komentirati ishod. “Budući da je postupak javne nabave za taj kredit još u tijeku, propisi nam zabranjuju davanje bilo kakvih podataka dok on traje”, odgovorili su nam iz ureda generalnog direktora Hrvatskih voda Jadranka Husarića. Premda se još čeka ‘proglašenje pobjednika’, slučaj tog natječaja zanimljivim je učinio već zaplet dan uoči isteka roka. Tijekom natječaja najprije se pet banaka iz kruga najvećih okupilo u sindikat koji je trebao zajednički izaći s ponudom, pri čemu bi svaka članica sindikata u tom kreditnom aranžmanu s valutnom klauzulom vezanom za euro sudjelovala sa po 206 milijuna kuna. No, samo dan uoči isteka roka, kad su već bili utvrđeni i kreditni uvjeti za ponudu, iz ‘saveza’ je iskočila Zagrebačka banka, objavivši da je od vlasnika dobila zeleno svjetlo da samostalno uputi ponudu za kredit. Već je taj potez sugerirao nižu cijenu.

Prema saznanjima Poslovnog dnevnika, Zaba je ponudila maržu tik ispod četiri posto (3,99 posto) na 6-mjesečni Euribor. No, na Zabino iskakanje odmah je odgovorio i Erste koji je ekspresno ishodio odobrenje svog vlasnika da također ide na solo-nastup. Za to je trebalo dodatno spustiti ljestvicu. Bankari će reći ‘gotovo do granice pozitivne nule’ te primijetiti da je Erste najjaču želju za financiranjem države iskazao i nedavno u slučaju HŽ-ova natječaja za kredit od 80 milijuna eura. Neki bankari, unatoč tome, i u podlozi ovog rata cijenama vide zapravo tihi sukob i rivalitet dviju najvećih banaka. Sve skupa samo potvrđuje kako je danas među bankarima džentlmenstvo na velikoj kušnji. Imaju višak novca, a na tržištu se nudi premalo atraktivnih ‘dealova’ kakvi su oni s državnim pokroviteljstvom. To očito nije najpogodniji ambijent za igru u rukavicama. Uza sve, potrebu za takvim plasmanima dodatno potiče još uvijek prisutan trend laganog kvarenja ostatka kreditnog portfelja tj. plasmana privatnom sektoru. Investicije u području vodnog gospodarstva, inače, uključuju više od 150 projekata vrijednih oko 1,36 milijardi kuna. Osim kredita za koji su Hrvatske vode nositelj, računa se i na sredstva iz EU-fondova. Prema revidiranom planu, u 2010. Vode očekuju dvije milijarde kuna prihoda od čega tristotinjak iz proračuna.