U okruženju geopolitičkih napetosti, ratova, neizvjesnosti oko kamatnih stopa i primjetnom kočenju najvećih europskih gospodarstava, austrijski Erste Group, vlasnik treće najveće hrvatske banke, ostvario je snažne rezultate u prvom polugodištu podigavši prognoze za godinu. Uprava, na čelu s Peterom Bosekom, poručuje da srednja i istočna Europa ostaju ključni izvor rasta i dobiti.
Po dionici 20 posto
Grupa je u prvih šest mjeseci ostvarila neto dobit od 1,98 milijardi eura, 18,6 posto više nego lani, čemu je snažno doprinio iskorak u Poljsku. Operativni prihodi porasli su 40,4 posto, na gotovo osam milijardi eura (8,3 posto bez Poljske), dok je operativni rezultat dosegnuo 4,42 milijarde eura. Neto prihod od kamata povećan je na 5,4 milijarde eura, a prihodi od naknada i provizija na 1,9 milijarde eura. Kreditni portfelj narastao je na 282,7 milijardi eura, gotovo dosegnuvši raniji cilj, zbog čega je Erste podigao godišnju prognozu na oko 290 milijardi eura kredita. Istodobno vlasnici očekuju povrat na kapital (ROTE) veći od 20 posto te rast zarade po dionici iznad 20 posto.
“Snažnim rastom kreditnog portfelja već smo se približili dosadašnjem cilju od 285 milijardi eura pa ga podižemo na 290 milijardi. Naš položaj vodećeg kreditora u regiji temelji se na snažnoj prisutnosti u srednjoj Europi, a nastavak rasta zahtijevat će velika ulaganja u infrastrukturu”, rekao je predsjednik Uprave Erste Group Peter Bosek. Vjetar u leđa rastu dala je integracija Erste Bank Polska, nakon preuzimanja 49-postotnog udjela početkom godine od španjolskog Santandera.
Poljska banka donijela je više od 300 tisuća novih klijenata i 41 milijarde eura kredita. Unatoč tome, Bosek naglašava da tradicionalna tržišta i dalje snažno rastu, pri čemu su zemlje srednje i istočne Europe zaslužne za dvije trećine ukupne neto dobiti. Upravo zato Erste očekuje da će regija, zahvaljujući bržem gospodarskom rastu od europodručja, i dalje biti glavni motor profitabilnosti.
Neizvjesnom okruženju unatoč, kvaliteta portfelja ostala je vrlo dobra, uz udio loših kredita od 2,3 posto i stopu kapitala od 15,2 posto (CET1). Troškovi rizika porasli su ponajprije zbog jednokratnih učinaka poveznih s preuzimanjem Poljske, dok su na postojećim tržištima ostali na niskim razinama, što vrijedi i za domaće.
Bosek je upozorio da geopolitički rizici i dalje otežavaju procjene budućeg kretanja kamatnih stopa, no smatra da je izglednije razdoblje stabilnijih monetarnih uvjeta nego novi veliki zaokreti središnjih banaka.
Govoreći o prognozama za Hrvatsku, jedno od Ersteovih ključnih tržišta, posebno u uvjetima tvrdoglave inflacije i usporavanju rasta, šef grupacije je naglasio da je zemlja posljednjih godina napravila velik iskorak ulaskom u Schengen i europodručje te približavanjem članstvu u OECD-u. Na pitanje gdje vidi izvore rasta istaknuo je poduzetnički zamah i razvoj novih tehnologija premda je ovisnost o turizmu i dalje velika.
“Prije tri ili četiri tjedna bio sam u Zagrebu. Na aerodromu me dočekao robotaksi. To je bilo nevjerojatno. Jedini put prije toga kada sam se vozio u takvom vozilu bilo je u Googleovu sjedištu još 2014. godine. Sada imate relativno mladog poduzetnika koji radi fantastičan posao i mislim da je već prilično poznat i izvan Hrvatske. Ono što želim reći jest da sam ondje razgovarao i s nekoliko korporativnih klijenata te večerao s njima. Doista se osjeća pozitivan zamah u zemlji. Prisutan je vrlo snažan poduzetnički duh i svi nastoje pridonijeti diversifikaciji gospodarskog razvoja. Mislim da je to pravi smjer.”
Preduvjeti za rast
Dodao je i da je razgovarao i sa zagrebačkim gradonačelnikom. “Bio sam iskreno impresioniran. Predstavio mi je pet budućih investicijskih projekata Grada Zagreba i pritom pokazao vrlo duboko razumijevanje gospodarstva. Imam veliko poštovanje prema svemu što je Hrvatska dosad postigla. Mislim da je pokazala da ima sve preduvjete za daljnji rast”, kazao je Bosek novinarima u Beču. Važnim smatra izbor Borisa Vujčića i Marka Primorca u ECB, odnosno EIB, jer će to važnost regije podići na višu razinu nego što je sad slučaj.
Na najave oporezivanja “ekstraprofita”, vrlo je decidiran: “Ako se sada uvode dodatni porezi, mislim da je to definitivno pogrešan smjer. Po mom mišljenju, istodobno težiti članstvu u OECD-u i povećavati porezno opterećenje dobiti djeluje kontradiktorno. No, u potpunosti vjerujem predsjedniku Vlade i Vladi da će donijeti ispravne odluke.”
