SARAJEVO – Direktor sarajevskog Energoinvesta Džemail Vlahovljak najavio je početak realizacije razvojnog projekta poduzeća. Projekt će se izrađivati u suradnji sa sarajevskim Strojarskim, Arhitektonskim, Ekonomskim i Pravnim fakultetima na kojima od ove godine poduzeće stipendira 20 dodiplomaca i 70 poslijediplomaca. Energoinvestov razvojni program nužan je kako bi tvrtka bila konkurentna na svjetskom tržištu, rekao je Vlahovljak ne otkrivajući koliki iznos je poduzeće u mogućnosti izdvojiti za razvoj. Sadašnji Energoinvest injženjering i konzalting jezgra su prijeratnog Energoinvesta podijeljenog u više poduzeća prema zahtjevima i preporukama stručnjaka Svjetske banke i drugih institucija, a zbog njihove lakše privatizacije. Prije rata u sklopu Energoinvesta bili su i Tvornica dalekovoda koja godinama pokušava pronaći kupca, Livnica, Energopetrol, Rafinerija nafte Bosanski Brod, Tvornica glinice Birač i brojna druga poduzeća. Privatizacija Energoinvesta trebala se provesti još prije nekoliko godina, ali je sve zapelo kod izbor stranog konzultanta za međunarodni privatizacijski natječaj. Kako su u Agenciji za privatizaciju F BiH za konzultantsku tvrtku izabrali austrijski CA IB, reagirala je Svjetska banka kao financijer natječaja mijenjajući odluku i izabravši tvrtku Epic. Nakon toga godinama natječaj za privatizaciju se ne objavljuje, a direktor Energopetrola Džamail Vlahovljak je to objasnio time da su oni tvrtka koja gotovo sve poslove radi u islamskim zemljama te im je zbog poslovnih partnera neprihvatljivo da za konzultante imaju tvrtku sa židovskim vlasništvom. Vlahovljak je rekao kako je u poslovanju poduzeća u prvoj polovici ove godine ostvaren veći prihod od nekoliko postotaka od planiranog te da razvojni pogram poduzeće neće omesti niti privatizacija koja se očekuje. Prema informacijama iz Sarajeva, za kupnju državog vlasništva u Energopetrolu vrlo je bio zaintersiran kontroverzni srbijanski biznismen Bogoljub Karić.

Energoinvest je nakon poslijeratnih godina, kada je pravio gubitke, počeo pozitivno poslovati dolaskom na direktorsko mjesto Džemaila Vlahovljaka. On i njegov menadžerski tim prestali su proizvoditi afere, što je bila praksa prijašnjeg menadžmenta, te su postupno obnovili poslovne veze u islamskim zemljama u kojima su radnici Energoinvesta radili i prije rata. Vlahovljak je iskoristio mogućnost dobivanja poslova u nemirnom Alžiru, a koje nisu željele prihvatiti druge tvrtke te je poduzeće počelo dobivati poslove u zemljama Bliskog istoka i sjeverne i srednje Afrike. Prošle je godine dobit Energoinvesta iznosila 4,2 milijuna eura čime je u odnosu na 2004. godinu dobit uvećana za čak 77,4 posto. Prihodi od prodaje iznosili su 113 milijuna eura, a troškovi 109 milijuna. Aktiva se procjenjuje na 154,2 milijuna, a kapital na 114 milijuna eura. Većinski vlasnik Energoinevsta je država sa 67 posto dionica, zatim PIG, najveći investicijski fond u BiH, ima do 10 posto dionica, a ostatak je u vlasništvu malih dioničara. Vlahovljak je najavio i novi Energoinvestov posao u Libiji vrijedan 150 milijuna eura na gradnji 400 KW dalekovoda. Poduzeće, kako je rekao, sudjeluje i na natječajima za velike poslove u Libiji, Alžiru, Kataru, Turskoj i Maleziji. Vlahovljak tvrdi kako je Energoinvest stabilizirao svoje poslovanje na tržištu Bliskog istoka, sjeverne i srednje Afrike, područja gdje su ulaganja u obnovu i gradanju infrastrukture znatna.
“Privatizacija Energoinvesta je vrlo osjetljiva stvar. Ona je ekonomsko, ali i političko, etičko i emocionalno pitanje u našem slučaju”, kaže direktor Energoinvesta. “Ovogodišnjim smo poslovnim planom predvidjeli povećanje poslova za čak 60 posto u odnosu na prošlu godinu. U inozemstvu imamo ugovoreno poslova vrijednih više od 150 milijuna eura, od toga u idućoj godini trebamo napraviti poslove u vrijednosti od gotovo 90 milijuna eura”, kaže Vlahovljak dodajući kako su u planu i poslovi vrijedni oko 200 milijuna eura u zemljama Sredozemlja i Perzijskog zaljeva.