Otok Borkum u Sjevernom moru, njemačka je turistička meka. Otok se prostire na 30 četvornih kilometara, ima nešto više od 5000 stanovnika, a u ljetnim mjesecima s turistima je ta brojka pet puta veća. Ukupno za turističke sezone Borkum posjeti više od 300.000 ljudi. Taj otok koji je dio otočja Istočne Frizije iako na Sjevernom moru ima u prosjeku 200 sunčanih dana godišnje, a vjetar ne puše svega 10-ak dana u godini. Sunce na Borkumu zalazi iza 22 sata, zimi je prosječna temperatura oko dva Celzijeva stupnja, a ljeti iznosi najviše 20 stupnjeva kolika je i maksimalna temperatura mora ljeti. ?Te brojne sunčane i vjetrovite dane na Borkumu su odlučili iskoristiti za proizvodnju električne energije pa tako otok 50 posto svojih potreba za strujom dobiva iz vjetroelektrana i solarnih panela.

Pri tome 70 posto te energije stiže iz vjetra, a 30 posto iz sunca. No Borkum se izdvaja iz drugih sličnih priča o lokalnim zajednicama koje se usmjeravaju prema obnovljivim izvorima energije po tome što je krenuo u projekt skladištenja te energije. Cilj im je kad je proizvodnja struje u vjetroelektranama i solarnim panelima puno veća od potrošnje sačuvati tu struju za dane kad je proizvodnja manja od potreba. ?Za to su pokrenuli NETfficient projekt održivog sustava opskrbe energijom kojim se kombinira pametno skladištenje električne energije i učinkovite distribucijske tehnologije. U projekt je uključeno 13 partnera iz sedam europskih zemalja, uključujući istraživačke institucije, velike tvrtke, mala i srednja poduzeća te gradska vijeća.

Financiranje iz EU programa

Projekt je financiran u okviru programa EU Horizon 2020. za istraživanje i razvoj. Ukupni trošak projekta iznosi 11,4 milijuna eura, od čega oko devet milijuna eura je osigurala EU. Projekt se provodi od 2015. do 2018. ?Električna energija se trenutno proizvodi na ukupno 7750 solarnih panela ukupne snage 1,4 MW i u dvije vjetroelektrane svaka snage 1,8 MW-a. A tako proizvedena struja se ulaže u pametnu mrežu za distribuciju. Raster je opremljen nizom tehnologija za pohranu i kontroliran je inteligentnim sustavom upravljanja energijom.

Na Borkumu je 40 stambenih i pet javnih zgrada, uključujući i akvarij, opremljeno jedinicama za proizvodnju sunčeve energije, mjernim uređajima i sustavima za pohranu energije odnosno baterijama. Ugradnja solarnih ploča, pametnih mjerača i baterija omogućuje da se solarna energija proizvedena tijekom dana koristi i za uličnu rasvjetu noću. Na Borkumu su novinarima iz Hrvatske, koji su posjetili taj otok u organizaciji Europske komisije, kazali da razvoj alata za upravljanje i donošenje odluka obuhvaća sve od proizvođača i lokalnih vlasti do krajnjih potrošača. Tako se omogućuje krajnjim korisnicima prijelaz na tržište energije kao prosumeri – potrošači koji su također proizvođači.

Ključni dio cijelog sustava je platforma u kojoj se prikupljaju svi podaci i koja onda upravlja potrošnjom električne energije, punjenjem baterija kao i potrošnjom energije pohranjenim u njima. Tijekom projekta bit će integrirano više tehnologija skladištenja električne energije proizvedene iz vjetra i sunca i to ultrakondenzatori, litij-ionske baterije, second-life baterije električnih vozila, vodik te Home Hybrid tehnologija koja je kombinacije prethodno navedenih tehnologija.

Višestruke prednosti

U tri mjeseca prosječno izgubimo oko jedan posto uskladištene energije u baterijama – kazao je hrvatskim novinarima Olaf Look, jedan od koordinatora NETfficienta na Borkumu.Što se kućanstava tiče, ukupna investicija koja uključuje ugradnju solarnih panela i nabavu baterija za skladištenje struje košta oko 25.000 eura. Prema procjenama stručnjaka iz NETfficienta, ta investicija će kroz uštede na potrošnji konvencionalno proizvedene električne energije biti vraćena kroz 12 godina.

sigurnost podataka

Što se događa s ispisom u oblaku i zašto su tvrtke sve opreznije?

INOVACIJA

Ovo smo oduvijek željeli: Zubarska stolica koja pruža vrhunsko wellness iskustvo   

Koliko su pak godišnje uštede naši domaćini nisu nam mogli reći jer se projekt tek počeo provoditi ove godine pa će se ti podaci znati na kraju 2018. U NETfficinetu kažu da će njihov projekt pokazati korisnost sistema pohrane energije u pametnu mrežu i da će ostvariti ekonomske, društvene i okolišne koristi. Tako što se tiče ekonomskih aspekata poboljšava pouzdanost u elektroenergetski sustav i povećava prihode na tržištu električne energije, smanjuje operativne troškove, povećava energetsku učinkovitost i smanjuje utjecaj na okoliš.

Društvene prednosti projekta su da potrošači postaju ujedno i proizvođači energije, a projekt će doprinijeti tranziciji energije te će poslužiti kao najbolji primjer u svijetu dajući prijedloge regulatornim agencijama i kreatorima javnih politika. Što se tiče okoliša projekt će pokazati da su današnje tehnologije dovoljno razvijene da bi upravljale obnovljivim izvorima energije te da su dostupne svima, a kroz pohranu obnovljivih izvora energije omogućuje njihov probitak na tržištu energije te vodi ka smanjenju CO2 emisija te ovisnosti o fosilnim gorivima.

A cilj Borkuma je upravo da postane energetski samodostatan i da eliminira svoje potrebe za električnom energijom proizvedenom iz konvencionalnih izvora.

U planu su nam daljnja ulaganja i to iz fondova EU kojim ćemo postati energetski samodostatan otok, neovisan o energentima s kopna. Do 2030. godine želimo postati otok na kojem više neće uopće biti emisije štetnih plinova – kazao je Look. A takvo nešto bi mogli postati i hrvatski jadranski otoci jer stručnjaci iz NETfficienta smatraju da se sve što su napravili na Borkumu može primijeniti bilo gdje u Europi. Novim Zakonom o otocima koji je u proceduru donošenja, vlada je pak posebno istaknula da će poticati koncept pametnih otoka koji će među ostalim proizvoditi električnu energiju za svoje potrebe iz obnovljivih izvora kao što su vjetroelektrane i solarni paneli.