Na razini Europske unije gotovo 50 posto krajnje potražnje za energijom koristi se za grijanje i hlađenje, od čega 80 posto u stambenim zgradama.

U toj potrošnji fosilna goriva sudjeluju sa 75 posto, a obnovljivi izvori energije tek sa 18 posto. Europa je deficitarna s energijom, uvozi više od 53 posto i taj uvoz svakoga dana stoji više od jedne milijarde eura, istaknuto je u raspravi o energetskoj politici EU na Plenarnom zasjedanju Europskog parlamenta u Strasbourgu. Europarlamentarka Marija Petir upozorava na loše stanje u RH, gdje prema izvješću Energetskog instituta Hrvoje Požar, sektor zgradarstva sudjeluje tek sa 60 posto u potražnji za energijom koja se koristi za grijanje i hlađenje, dok sektori usluga i industrije sudjeluju s čak 40 posto.

"To sigurno nije rezultat aktivnosti tih sektora već više govori o energetskoj neučinkovitosti kao o još jednom utegu hrvatskog gospodarstva, što treba također uzeti u obzir kad se razmatra njegova konkurentnost", ističe Petir i podsjeća da je "upravo usmjeravanjem investicija i potpora iz EU u smjeru podizanja učinkovitosti u sektoru grijanja i hlađenja moguće potaknuti novi investicijski ciklus, otvoriti nova radna mjesta od istraživanja i razvoja, inženjeringa, planiranja pa sve do srednjeg i malog poduzetništva koje te sustave projektira, gradi ih te ih kasnije održava".  U Europi su sve više popularne i zadruge potrošača – proizvođača koje investiraju u izgradnju vjetroelektrana ili solarnih elektrana te tako proizvedenu energiju koriste lokalno za svoje potrebe, a viškove prodaju u energetsku mrežu.