Europska unija uvelike je ovisna o uvozu energenata, pa je nužno napraviti strategije koje će umanjiti ovisnost o Rusiji, čemu mora pridonijeti i Hrvatska, zaključak je konferencije "Osiguravanje uvoza osnovnih energetskih proizvoda u EU: nove mogućnosti ili prijetnje?", koju je Skupina poslodavaca Europskog ekonomskoga i socijalnog odbora (EU-ov pandan našem Gospodarsko-socijalnom vijeću) održala u petak u Zagrebu.

"EU uvozi 53% energije, a najozbiljnija je situacija s naftom, koje se uvozi 90%, i plinom, kojeg Europa treba kupiti 42 posto. I dok se nafta može dobaviti iz više izvora, kad je o plinu riječ, uvelike ovisimo o Rusiji, a to se mora promijeniti", rekao je ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak. Upozorio je na to da energetska i razvojna politika EU mora biti u službi industrijske politike jer će u protivnom pasti konkurentnost europskoga gospodarstva. "EU stvara 11,2% globalnih otpadnih plinova i postoji strategija za njihovo smanjivanje. Naravno da se mora raditi na tome, no ne na štetu industrijske konkurentnosti jer takvu logiku imaju i naši konkurenti u Americi i Aziji.

Zanemarivanje industrijske strategije i razlogom je što je Europa godinama u krizi", rekao je Vrdoljak. Ministar rada Mirando Mrsić istaknuo je pozitivne učinke nove energetske politike u svim sektorima. "Treba uskladiti obrazovne sustave koji će producirati kadar koji će nam trebati u tom sektoru. Tu će biti velikih i permanentnih ulaganja koja će otvoriti velik broj radnih mjesta, a smatram da Hrvatska tu i te kako može profitirati", kazao je Mrsić. Tomislav Thür, izvršni direktor Ine, objasnio je da EU oko 41 posto svojih energetskih potreba namiruje od Rusije, a na drugom mjestu je Norveška s 32 posto. Slijede Alžir s 14 posto te Katar, Libija i Nigerija s manjim postotkom. Thür smatra da EU treba više poraditi na energetskoj umreženosti, u čemu i Hrvatska ima važnu ulogu zbog svoje strateške pozicije.