Predsjednik Uprave Jadranskog naftovoda Dragan Kovačević krajem prošlog mjeseca je ocijenio da samo brži gospodarski rast i tehnološki razvoj mogu smanjiti razliku između Hrvatske i većine zemalja EU-a, na što energetika može utjecati investicijama, povećanjem proizvodnje i izvoza.

"Hrvatska je na čvorištu značajnih energetskih pravaca koji se mogu znatno bolje koristiti nego što se sad čini", naveo je. Istaknuo je važnost sigurnosti opskrbe energentima koja se može osigurati povećanjem domaće proizvodnje i smanjenjem ovisnosti o uvozu energenata. To se, kako je rekao, može postići boljim korištenjem postojećih kapaciteta i novim ulaganjima, boljom povezanošću energetske infrastrukture te realizacijom projekata poput LNG terminala na Krku, spojnih plinovoda sa susjednim zemljama, gradnjom objekata naftovodno-skladišne infrastrukture, hidroelektrana i termoelektrana.   

Po njegovoj procjeni, Hrvatska bi sa začelja ljestvica gospodarske uspješnosti u EU-u trebala doći do sredine.

No, Hrvatska se razvija sporije od očekivanog i nije se dovoljno okoristila pozitivnim ozračjem nakon ulaska u EU, rekao je. Stopa rasta BDP-a morala bi biti veća od pet posto, jer se s nižim stopama ništa ne postiže nego se samo vraćaju dugovi, kazao je.  Kao i u cijelom EU-u, tako je i Hrvatska visoko ovisna o uvozu energenata, pa uvozi 76,7 posto nafte a ubrzano raste i ovisnost o uvozu plina zbog velikog smanjenja domaće proizvodnje, rekao je.

Kovačević je ustvrdio da Hrvatska bespotrebno uvozi električnu energiju jer bi, kako je rekao, domaća proizvodnja mogla biti samodostatna, ali trebalo bi bolje koristiti vodne potencijale, gradnjom novih hidroelektrana. Ocijenio je da se izvanredan položaj riječke luke ne može koristiti dovoljno dobro ako se ne sagradi nizinska željeznička pruga prema unutrašnjosti.