Valamar je nesumnjivo kao vodeća turistička grupacija u Hrvatskoj osjetio posljedice krize, bilo kroz slabiju popunjenost, bilo kroz zahtjeve za rezanjem cijena. Međutim, naša je politika da na što efikasniji način eventualne gubitke kompenziramo novim inicijativama, proizvodima, tržištima ili partnerima, ističe u razgovoru za Poslovni dnevnik Georg Eltz Vukovarski, suosnivač i član Uprave Valamar grupe i dopredsjednik turističkog sektora Hrvatske udruge poslodavaca. “Ne vjerujemo da će rezanje cijena mnogo pomoći sektoru, već se radije oslanjamo na to da naši menadžeri pokažu da su vrijedni svojih plaća. U 2009. godini imali smo sreću preživjeti tek s manjim ‘ogrebotinama’. Vjerujemo da će 2010. godina biti jednako teška kao i prethodna, a s obzirom na to da postoji trend kratkoročnog ‘bookinga’, prije rujna ove godine zapravo i nećemo znati kako smo prošli u 2010. godini.”

Kako u međuvremenu izgleda ‘krizni’ menadžment Valamara?
Mi i dalje ne želimo rezati troškove kadrova, no moramo smanjiti investicijski program. Ove zime uložili smo 150 milijuna kuna, što je oko polovice prošlogodišnjeg iznosa. U idućoj zimi investicije bi mogle pasti za još 50 posto. Financijske posljedice krize samo su dodatno otežale poslovanje u uvjetima pravne nesigurnosti, administrativnih barijera i fiskalnih i parafiskalnih opterećenja u sektoru.

Međutim, sudeći prema nedavnim izjavama ministra Damira Bajsa, tekuće investicije u turizmu pokazuju da porezno opterećenje zapravo i nije previsoko?
Doista ne mogu vjerovati da bilo tko u turističkom sektoru može zastupati takav stav. Hrvatski turistički sektor nije imao izbora, nego investirati kako bi nadoknadio 20 godina zanemarivanja, ratnih nedaća i zbrinjavanja prognanika. Bez investicija smo isto tako mogli zatvoriti vrata i otpustiti sve radnike. Odgovorni vlasnici turističkih tvrtki preuzeli su goleme kreditne obveze i još veći rizik da svoje poslovanje dovedu na kompetitivnu razinu. Odrađena je polovica posla, ostatak će čekati bolja vremena. Ono na što se najviše žalimo je nedostatak adekvatnog povrata investicije koji je i za najbolje kompanije, uključujući Valamar, ispod razine kamata na kredite. Mnogo društava i hotelskih poduzeća posluje u minusu. Pritom su porezi i naknade daleko najveći trošak u turizmu.

Navedite neki primjer?
Najveća kompanija u Valamaru, Rivijera Poreč, na manje od 500 milijuna kuna prihoda od turizma platila je nevjerojatnih 126 milijuna na poreze i naknade državi, lokalnoj upravi i državnim agencijama. Stoga je jako zanimljivo slušati neke političare koji smišljaju i predlažu nove namete sektoru. Nije teško predvidjeti da će takvo što dodatno smanjiti investicije u sektor.

Pretpostavljam da govorite o prijedlogu Zakona o turističkom zemljištu?
Budući da je prijedlog zakona poslan na treće čitanje u Saboru, sad nema smisla raspravljati o konkretnim rješenjima dok ih ne vidimo. Pitanja ispravljanja pogrešaka vlasti u privatizaciji devedesetih i izbjegavanja provedbe zakona o pomorskom dobru vrlo je kompleksno. Bilo je nekoliko pokušaja da se problem riješi na trošak turističkih kompanija, a nije isključeno da su pritom veliku ulogu imali politički interesi. Optimističan sam i nadam se da ćemo dobiti zakon koji će konačno omogućiti da se riješimo pedesetak apsurdnih sudskih parnica s HFP-om, gradovima i državnim agencijama te omogućiti buduća ulaganja.

Kakva je vaša poslovna politika kad je u pitanju investiranje, dodatno širenje ili podizanje kvalitete postojećih kapaciteta?
U posljednjih 10 godina u Hrvatskoj smo uložili više od milijardu kuna u poboljšanje turističke ponude, no nismo još gotovi. Većina naših napora u idućem desetljeću bit će usmjerena u poboljšanje postojećih Valamarovih objekata. Mnoge nužne investicije odgođene su i prije krize zbog pravnih nesigurnosti.

U kojoj mjeri najnovije Vladine mjere za spas gospodarstva mogu pomoći turističkom sektoru, odnosno hotelijerima? Hoće li u turizmu biti nešto povoljniji uvjeti za dobivanje potpore i hoće li vaša tvrtka aplicirati za ta sredstva?
Mnogo godina kreditne linije HBOR-a bile su najvažniji oblik Vladine potpore sektoru. Što se tiče posljednjih programa za spas gospodarstva, mislim da su kamate previsoke za naš sektor. Što se tiče Valamar grupe, sva društva unutar grupacije imaju dobru financijsku bazu zbog profesionalnog upravljanja i potpora svojih vlasnika. Oduvijek su sve svoje obveze podmirivali na vrijeme i neće imati potrebu koristiti Vladin program za spas gospodarstva.

Tvrtka Glavice optužuje vas da niste podmirili troškove rekonstrukcije Lacroma Resorta na Babinu kuku, što Valamar negira. Kako će završiti spor?
Vjerojatno ste primijetili da je čitava grupa unutar koje posluju Glavice ušla u stečaj. Očito milijuni koje su uzeli od tvrtke Dubrovnik Babin kuk za projekt Lacroma, ali ne i proslijedili svojim podizvođačima nisu bili dovoljni da pokrpaju rupe od ostalih njihovih projekata. Pokušaji Glavica da izvuku dodatne novce od Babina kuka smiješnim PR aktivnostima nisu im pomogle riješiti problem nezadovoljnih podizvođača. Babin kuk je i te kako svjestan poteškoća s kojima se suočavaju podizvođači i planira nastaviti pružati pomoć partnerima Glavica, no samo u okviru svojih obveza. U budućnosti će se to vjerojatno rješavati sa stečajnim upraviteljem, što bi moglo dovesti do konstruktivnijih rješenja.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

promo

A strana band: Poznata lica s malih ekrana pripremaju jedinstveni spektakl – očekuju se i posebni gosti iznenađenja

Je li ekonomska kriza jedina opasnost kad je u pitanju budućnost hrvatskog turizma?
Naravno da ne. Mnogo veća opasnost dolazi od nemarnog stava prema zdravlju Jadranskog mora. Ako nastavimo obraćati tako malo pozornosti na pročišćavanje otpadnih voda, jednog jutra probudit ćemo se s golemim ekološkim problemom, a hrvatski turizam nikad se od toga neće oporaviti. Potrebno je tako malo truda i novca da destinaciju pretvorimo u ekološki raj. Druga velika opasnost je tek djelomično funkcioniranje pravne države u kojoj se ne provode zakoni, a lokalni šerifi mijenjaju i sam Ustav.

Dio struke misli da je gradnja velikih kongresnih centara pogrešan pristup jer najviše kongresa zapravo spada u one manje do 300 sudionika te da je mnogo veći problem dovođenje kongresa, što u Hrvatskoj nitko profesionalno ne odrađuje?
Valamar, koji u sklopu svoje strategije nastoji razviti MICE segment, uložio je napor da se u Dubrovniku razvije urbanističko rješenje za razvoj kongresnog centra. Hoće li se kongresni centar sagraditi, ima li smisla takvo ulaganje ili ne i u kojoj destinaciji se ne preporučuje graditi prvi centar pitanja su na koja se nadamo dobiti odgovor na simpoziju “Hrvatsko hotelijerstvo i turizam”, koji će se održati krajem ožujka u Valamar Lacroma Resortu u Dubrovniku. Svoj dolazak potvrdio je i ministar turizma Damir Bajs te mnogi stručnjaci s područja turizma i hotelijerstva. Simpozij organizira Hrvatsko-austrijska trgovinska komora, udruga Austrijski investitori u hrvatsko hotelijerstvo te Hrvatska udruga poslodavaca pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma.

Hotele je trebalo privatizirati prije 10 godina

Vaša je tvrtka otkupila dokumentaciju u prošlom krugu pokušaja privatizacije nekih hotelskih kuća u Hrvatskoj. Zbog čega niste našli interes u tim transakcijama?
Naša je profesionalna dužnost da proučimo materijale HFP-a. U principu, sve turističke tvrtke trebale su biti privatizirane još prije 10 godina. Međutim, svoje odluke moramo potkrijepiti ekonomskom računicom. Jedanput kad uvjeti privatizacije budu objektivni, a politički okvir za ulaganja u hrvatski turizam pozitivan, neće manjkati zainteresiranih ulagača.

Za koje ste investicije u Hrvatskoj eventualno zainteresirani? Što je s gorućim slučajevima poput Sunčanog Hvara ili Koločepa?
Zanimaju nas samo komercijalne mogućnosti investicija. Ne mogu komentirati slučajeve koji spadaju u domenu politike ili, bolje rečeno, Državnog odvjetništva.