Prolazno vrijeme državne blagajne na polovici godine održava utjecaj pandemije koronavirusa: prihodi su u padu, potrošnja u uzlaznoj putanji.

Predstavljajući izvršenje proračuna u prvoj polovici godine na sjednici Vlade u četvrtak, ministar financija Zdravko Marić istaknuo je da je proračunski manjak dosegnuo je 17,9 milijardi kuna, 4,9 posto bruto domaćeg proizvoda. Pritom su ukupni prihodi na godišnjoj razini pali 7,2 posto, na 60,4 milijarde kuna, a gotovo dvostruko veći pad od toga zabilježen je na porezima kojih se u državnu blagajnu slilo 32 milijarde kuna.

Druga strana medalje izgleda sukladno očekivanjima o bitnom raskoraku priljeva i potrošnje države. Ukupni rashodi u šest mjeseci skočili su za više od 10 milijardi kuna, odnosno 15,2 posto, dosegnuvši 77,1 milijardi kuna. Podvuče li se crta pod polovicu godine, manjak u središnjem proračunu je 16,7 milijardi kuna. Dodaju li se k tome izvanproračunski korisnici lokalne jedinice, “rupa” u blagajni penje se za dodatnih milijardu i 200 milijuna kuna.

Eksplozija potrošnje u prvom redu posljedica je povećanih izdataka zbog koronavirusa.

‘Kobne’spasonosne mjere

Mjere za očuvanje radnih mjesta tijekom proljetnog zatvaranja ekonomije stajale su (s 30. lipnja) 6,7 milijardi kuna, rekao je ministar Marić.

Unatoč COVID-u 19 koji je u drugom kvartalu donio nikad zabilježeni pad BDP-a od 15,1 posto, rasli su rashodi za zaposlene “kao rezultat pune primjene kolektivnih ugovora” te drugih propisa kojima se reguliraju plaće u državnim i javnim službama, i to za 1,2 milijarde kuna. Trošak mirovina, kao posljedica indeksacije, ove godine bio je 740,1 milijun kuna veći nego lani u isto vrijeme.

Pogođen domaćim ‘lockdownom’ te ograničenjima kretanja u Europi i svijetu, realni sektor posegnuo je za mjerama države da održi glavu iznad vode što se neminovno odrazilo na (lošije) rezultate i plaćanje poreza.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Prihodi od poreza dobit smanjeni su za više od petine pa su tvrtke po toj osnovi uplatile tek 4,2 milijarde kuna, a od PDV-a 20,5 milijardi kuna, 12,6 posto manje nego prošlogodišnjeg lipnja. Negativni predznak ponijele su i ostale kategorije prihoda; na ime posebnih poreza i trošarina prikupljeno je 6,5 milijardi kuna (-11,3 posto), a doprinosa 10,4 milijarde kuna (-12,2 posto).

Razmjer pad BDP-a do lipnja realno doseže 7,8 posto uz skok nezaposlenosti od osam posto, uz i dalje prigušenu inflaciju pri 0,5 posto. Korona kriza različito je udarila na pojedine dijelove gospodarstvo; industrijska proizvodnja pala je 6,4 posto, maloprodaja 6,6 posto, dok je građevina porasla 3,1 posto. Podaci za lipanj o noćenjima turista (-77 posto) još ne odražavaju pravu sezonu koja je ove godine kasnila pa će u trećem kvartalu taj pad biti blaži, s očekivanjima između 50 i 70 posto.

‘’Proračun može izdržati’

Unatoč “cijeni” koronavirusa i gotovo 18 milijardi kuna ukupnog manjka u pola godine, premijer Andrej Plenković poručio je da “proračun može izdržati krizu”. Koliko još prostora u blagajni ima Plenković nije precizirao poručivši da u javnom prostoru i medijima treba “prestati sa stvaranjem panike”.

Proračunske (ne)prilike, čini se, nisu prepreka ni za spekulacije o izvanrednim izdacima poput nabavke vojnih aviona čija se nabava procjenjuje u rasponu između 4 i 15 milijardi kuna ili otkupa Ine od mađarskog Mola, čiju su procjenu vrijednosti konzultanti Lazarda predstavili Vladi, a transakcija navodno “ne bi trebala opteretiti proračun”.