‘Eksplodirao’ izvoz u Sloveniju, rekord iz 2019. premašen za 25%

Autor: Marija Brnić , 15. siječanj 2022. u 07:01
Foto: Tomislav Miletic/PIXSELL

Od siječnja do listopada 2021. izvezeno je čak 1,808 milijardi eura vrijedne robe u Sloveniju, 171 milijun više nego cijeloj 2019.

Statistički prošla godina još nije zaključena, no već je jasno da je 2021. bila rekordna u gospodarskim odnosima s najvažnijim vanjskotrgovinskim partnerima, u kojoj se Italija vratila na prvo mjesto glavnih hrvatskih izvoznih tržišta.

No prošla će godina ostati zabilježena i kao vrijeme u kojem je možda najsnažniji pomak ostvaren u odnosima sa Slovenijom, posebice kada je riječ o našem izvozu.

Gospodarski odnosi tradicionalno su dobri, no Državni zavod za statistiku u prvih deset mjeseci 2021. evidentirao je da je robna razmjena snažno porasla i u apsolutnim brojkama je uvelike premašila razinu cijele prethodne korona-godine, a nastavi li se trend u studenome i prosincu, izgledno je da će ukupna razmjena premašiti i rekordnu 2019. U slučaju hrvatskog izvoza to se već i dogodilo.

Od siječnja do listopada 2021. izvezeno je čak 1,808 milijardi eura vrijedne robe u Sloveniju, 171 milijun više nego cijeloj 2019. koja je bila dotad rekordna, a gleda li se isto razdoblje u toj godini, rezultat je bolji za čak 452 milijuna eura.

U postotcima, u 2020. je u uvjetima usporenog gospodarskog života izvoz u Sloveniju prvi put u više od 10 godina zaustavio rast i imao minus na godišnjoj razini (oko 6%), ali je lani u 10 mjeseci (rast od 42% na godišnjoj razini) uvelike nadoknadio propušteno, pa je u usporedbi s istim razdobljem pretkrizne i rekordne 2019. izvoz u Sloveniju bio veći za 25%.

1,8

milijardi eura vrijedne robe izvezeno je u Sloveniju u 10 mjeseci prošle godine

Rezultat dobiva na težini usporedi li se s izvozom u Njemačku, drugo tržište za naše proizvode, a koji je u 10 mjeseci 2021. iznosio tek nešto više, 1,864 mlrd. eura.

Razlog približavanju vrijednosti prodaje na ta dva tržišta ne treba tražiti u negativnom trendu s Njemačkom, budući da je i tu naš izvoz imao bolje ostvarenje.

A što je bio generator ubrzanog rasta vanjske trgovine između Hrvatske i Slovenije? U Hrvatskoj gospodarskoj komori ocjenjuju kako iskoraku u trgovinskim odnosima na generalnoj razini, pa time i u odnosima sa Slovenijom, uvelike pridonosi sve izraženiji trend rasta globalnih cijena.

“Analizom strukture izvoza u Sloveniju, uzroci rasta mogu se najviše pripisati povećanoj vrijednosti izvoza naftnih ulja i ulja dobivenih od bitumenskih minerala te električne energije, što je posljedica znatnog povećanja cijena energenata na globalnom tržištu u prošloj godini”, ocjenjuju u HGK-u navodeći podatke DZS-a prema kojima je u Sloveniju 2019. izvezeno električne energije u vrijednosti od 45,7 milijuna eura, te naftnih ulja i ulja dobivenih od bitumenskih minerala u vrijednosti od 15,5 milijuna eura, dok je u devet mjeseci 2021. izvezeno električne energije u vrijednosti od 183,3 milijuna eura, a naftnih ulja i ulja dobivenih od bitumenskih minerala u vrijednosti od 67 milijuna.

Saša Muminović, predsjednik SLO-CRO poslovnog kluba/PD

Drukčija struktura izvoza
Istodobno se bilježi manji rast izvoza proizvoda od aluminija, raznih ploča, limova i vrpci, i to unatoč snažnom rastu cijena metala. Ilustriraju to podatkom da je u promatranom razdoblju 2021. tih roba izvezeno u vrijednosti 118 milijuna eura, dok je u uvjetima puno nižih cijena u 2019. rezultat tek nešzo slabiji, 110 milijuna eura.

A vrijednost izvoza dijelova i pribora za motorna vozila, kao i proizvoda od stakla, navode, bilježi pad. Inače, u strukturi proizvoda u 2021., prema raspoloživim podacima, električna energija imala je najveći udjel (11,8%), te je u usporedbi s podacima o strukturi iz prethodne godine, u kojoj nije bila među glavnim izvoznim proizvodima, preskočila tradicionalne glavne izvozne proizvode – ploče i limove od aluminija (7,6%), te dijelove i pribor za motorna vozila (4,8%), te lijekove i čokolade, koji lani ni nisu ušli među glavnih pet proizvoda za slovensko tržište.

Automobilska industrija lani je prolazila turbulentno razdoblje, pa su i hrvatski proizvođači, među kojima je najveći AD Plastik, koji surađuje s Revozom, usporili plasman.

No, rastu novi poslovi, posebice u segmentu usluga. Kaže to Saša Muminović, predsjednik SLO-CRO Poslovnog kluba, te član uprave AquafilSLO i predsjednik Uprave AquafilCRO u Oroslavju, tvrtkama članicama talijanske grupacije Aquafil. Anketa koju je to udruženje među slovenskim i hrvatskim gospodarstvenicima provelo krajem 2021. otkriva niz zanimljivosti kako jedni druge vide.

Obilježja odnosa
Ono što obilježava odnose jest i to da su im Hrvatska, odnosno Slovenija, prve zemlje kada se odluče iskoračiti na strana tržišta, a ne, primjerice, Italija ili Austrija. Ispitanici su natpolovično ocijenili da ne vide razliku u poslovnoj klimi između dvije zemlje, a čak 62% slovenskih gospodarstvenika smatra da nema prepreka u poslovanju u Hrvatskoj, dok ih 26% nalazi u administraciji.

Slični su odgovori i s hrvatske strane, no s obje strane, što Muminović ističe važnim, smatraju kako ekonomske odnose ne narušava politika (tek 6,7% slovenskih i 2,6% hrvatskih gospodarstvenika misli drukčije).

Dušan Šešok, jedan od sve prisutnijih slovenskih poduzetnika u Hrvatskoj, koji je nakon šibenskog brodogradilišta kupio i zagrebačku Elku, smatra kako je percepcija političkih odnosa izuzetno važna u poslovanju.

“Političke tenzije mogu utjecati negativno na poslove, a ako me pitate za objašnjenje, kao Slovencu odgovaralo bi mi da slovenske banke mogu poslovati u Hrvatskoj. Znamo svi za slučaj Ljubljanske banke i to bi trebala biti gotova priča, a s otvaranjem poslovanja slovenske bi banke pridonijele i boljim uvjetima za sve na tržištu”, pojašnjava Šešok i kaže kako bi to podiglo atmosferu i povjerenje. Njegovo brodogradilište u Šibeniku u poslovima za norveško tržište, primjerice, prati Slovensko izvozno društvo.

“Odnose Slovenije i Hrvatske obilježava to da su jedna drugoj treći najvažniji vanjskotrgovinski partner, no uzme li se u obzir da je u usporedbi s Italijom i Njemačkom riječ o malim gospodarstvima, taj odnos još je značajniji i potvrđuje da je riječ o kompatibilnim gospodarstvima koja zajedno napreduju.

Posebice kada se trgovini robom doda i usluge, čija je vrijednost oko milijardu eura”, ističe Muminović i naglašava i da je u trgovini robom Hrvatska u deficitu, no pridodaju li se usluge, odnosi su potpuno izjednačeni. HGK-ovi analitičari podcrtavaju i kako je udjel Slovenije u ukupnom izvozu Hrvatske također zabilježio rast, te je s 10,75% u 2019. u lanjskih deset mjeseci porastao na gotovo 12%.

Komentirajte prvi

New Report

Close