Sudski vještaci i procjenitelji jedna su od “tihih”, ali u raznim pravosudnim predmetima sveprisutnih struka. Oni iz područja ekonomije pri vrhu su liste prema broju predmeta po nalogu sudova i državnog odvjetništva, s tim da njihova uloga širu vidljivost dobiva uglavnom tek u medijski najatraktivnijim procesima, od slučaja Agrokor gdje se jedan krak odnosio na pitanje vještačenja (s aspekta sukoba interesa), pa do zvučnih korupcijskih afera ili npr. slučaja “švicarac”, gdje je ta vidljivost indirektna. U cilju bolje zaštite specifičnih interesa i razvoja struke i ekonomski vještaci su, poput nekih drugih struka, odlučili pokrenuti zasebnu gransku udrugu. Danas se održava osnivačka skupština Hrvatskog instituta za ekonomska vještačenja (HIEV) koja je u inicijalnoj fazi privukla oko 90 članova osnivača koji iza sebe imaju više od 50 tisuća provedenih vještačenja. Skupština se poklopila i sa završnicom javne rasprave o Pravilniku o stalnim sudskim vještacima koji je u manje od mjesec dana izazvao rijetko viđenu lavinu komentara.

Već tri dana prije isteka e-savjetovanja na pravilnik koji je predložio resor ministra Damira Habijana namnožilo ih se gotovo 2200! Značajan dio ih se referira upravo na vještačenja ekonomske struke, ali ukupan broj primjedaba i prijedloga sugerira da područje sudskih vještačenja općento nije uređeno na dobar način, a da novi pravilnik u tom pogledu ne nudi zadovoljavajuća rješenja.

To upućuje i na neke od smjerova djelovanja HIEV-a, čiji će Upravni odbor predvoditi Rodoljub Prpić, sudski vještak za financije i računovodstvo već 25 godina. Udruga se namjerava baviti u prvom redu razvijanjem ekonomske struke vještaka te jačanjem komunikacije s korisnicima njihovih usluga, srodnim strukovnim udruženjima (uključujući i međunarodne), ali i akademskom zajednicom. Dio planova Instituta su i edukacije, a s obzirom na skoro stupanje na snagu fiskalizacije 2.0 kao prva tema nametnula se tema izdavanja i fiskalizacije eRačuna, ponajprije u radu za pravosudna tijela.

Važan fokus je i aktivno uključivanje u pitanja definiranja cjenika usluge vještaka. To je ujedno i jedna od glavnih meta kritika na novi pravilnik u e-savjetovanju. Brojne primjedbe vezane i status fizičkih i pravnih osoba u vještačenjima, a zbog cijelog spektra pitanja koja se smatraju neadekvatno riješenima, dio komentara ide i u smjeru da se područje sudskog vještačenja umjesto pravilnikom (u okviru Zakona o sudovima) regulira posebnim zakonom.

Nestimulativna cijena rada

Kad je riječ o cjenicima, vrijednost boda za vještake temeljem kojeg se određuje vrijednost radnog sata, kao i nagrada za davanje nalaza i mišljenja nije mijenjana gotovo 28 godina, još od veljače 1998. iznosi 0,27 eura. Prema predloženom pravilniku, ona bi se povećala za 0,13 eura, na 0,4 eura, čime bi sat rad vještaka iznosio 14 eura bruto. U jednom od komentara ističe se kako to znači povećanje od svega 48 posto u odnosu na 1998., dok su se u istom razdoblju ključni dohodovni pokazatelji povećali višestruko: minimalna plaća za oko 477 posto, a prosječna neto plaća za 358 posto. Takav nerazmjer, zaključuje potpisnica komentara Mirjana Kos, jasno pokazuje da predloženi iznos ne prati stvarne ekonomske trendove i ne osigurava primjereno, pravedno ni održivo vrednovanje visokostručnog rada sudskih vještaka.

“Da bi netko postao vještak treba imati završeno visokoškolsko obrazovanje i najmanje osam godina radnog iskustva u struci. Ako bi se gledali različiti dohodovni parametri promjena od 1998., vrijednost boda danas bi trebala biti oko 1,2 eura odnosno sat rada oko 40 eura, što je i dalje niže od realne tržišne vrijednosti sata rada stručnjaka”, ističe Petra Blašković iz inicijativnog odbora HIEV-a. I u usporedbi s, primjerice, Slovenijom (gdje prema posljednjoj studiji Euroexpert sat rada stoji 51 euro), sat rada bi, uzevši u obzir razlike u BDP-u, u Hrvatskoj trebao biti nešto iznad 40 eura, kaže dodajući da na diskriminatoran položaj upućuju i usporedbe s nizom drugih europskih država.

U 5 godina 35% manje vještaka

Vrednovanje rada ovlaštenih sudskih vještaka jedan je od razloga i što se u proteklih pet godina njihov broj smanjio za oko 35 posto. Prema trenutnom stanju registra, danas ih je u njemu 2580, a od toga ih je iz ekonomske struke 345. Međutim, Blašković napominje kako samo dio licenciranih i rade kao sudski vještaci; procjena je da ih je u ekonomskom segmentu aktivnih manje od stotinu.

Inače, do sada su pravne osobe vještaci mogli raditi po posebnom cjeniku, no novim se pravilnikom ta mogućnost de facto ostavlja samo za ustanove i državna tijela. Drugim riječima, javni/državni sektor mogao bi imati cijenu sata od npr. 100 eura, dok bi za sve druge bila 14 eura. Prema komentarima na e-savjetovanju vještaci to drže neprihvatljivim, podsjećajući i da godišnji izvještaji Glavnog državnog odvjetnika pokazuju da je od ulaska Hrvatske u EU u korist RH izuzeta imovina prosječnog iznosa od preko 25 milijuna eura. Tvrde i da je udio troškova vještačenja zanemariv u odnosu na koristi, tj. prihode koje RH posljedično ostvari, a napominju pritom i da kod osuđujućih presuda trošak postupka, pa i vještačenja, ide na teret osuđene osobe.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’