EN DE

Ekonomski oporavak regije tek 2012. godine, a onda prijeti skok cijena hrane

Autor: Snježana Vujisić Sardelić
26. listopad 2010. u 22:00
Podijeli članak —

Trendovi u Agrokoru u trećem kvartalu pokazuju da raste potrošnja, kaže Ljerka Puljić

Financijska je kriza usporila krizu hrane, odnosno rast cijena sirovina i prehrambenih proizvoda u svijetu i regiji, no ta se kriza vraća i nužno je širiti vlastitu sirovinsku bazu te proizvodnji hrane ozbiljno pristupiti. Kad se kompanije iz malih zemalja na svjetskom tržištu pojavljuju kao kupci, jednostavno su premale i ovisne o trendovima na koje ne mogu utjecati, pa stoga treba pojačavati vlastitu sirovinsku bazu, jedna je od poruka diskusije na Regionalnoj konferenciji o prehrambenoj industriji i maloprodaji koja se u utorak održala u Zagrebu, a okupila je regionalne lidere u ovome biznisu.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Ključne su sirovine
Procjenjuje se da će dugoročno cijene hrane izrazito rasti budući da su raspoložive obradive površine ključni ograničavajući faktor rasta svjetske poljoprivredne proizvodnje, a rastući divovi Kina i Indija dodatno pojačavaju pritisak na cijene commoditiya. “Nosioci ekonomske politike u zemljama u regiji poljoprivrede i prehrambene industrije sjete se tek kada skoče cijene hrane. Čim dođe do stabilizacije, zaborave na njih, što govori da biznisu ne pristupaju ni sustavno ni dugoročno”, kaže Milorad Kostić, vlasnik MK grupe, veliki srpski proizvođač šećera i poljoprivrednih kultura. Stoga privatne tvrtke koje na vlastitim proizvodnim površinama, s novim tehnologijama i primjenom specijalističkih znanja sustavno povećavaju prinose postaju glavna poluga osiguranja stabilnosti cijena hrane. “Konkurentna sirovina nužno znači i konkurentan finalni proizvod”, rekla je Ljerka Puljić, starija izvršna potpredsjednica Agrokora.

Financijska je kriza usporila krizu hrane, odnosno rast cijena sirovina i prehrambenih proizvoda u svijetu i regiji, no ta se kriza vraća i nužno je širiti vlastitu sirovinsku bazu te proizvodnji hrane ozbiljno pristupiti. Kad se kompanije iz malih zemalja na svjetskom tržištu pojavljuju kao kupci, jednostavno su premale i ovisne o trendovima na koje ne mogu utjecati, pa stoga treba pojačavati vlastitu sirovinsku bazu, jedna je od poruka diskusije na Regionalnoj konferenciji o prehrambenoj industriji i maloprodaji koja se u utorak održala u Zagrebu, a okupila je regionalne lidere u ovome biznisu.

Ključne su sirovine
Procjenjuje se da će dugoročno cijene hrane izrazito rasti budući da su raspoložive obradive površine ključni ograničavajući faktor rasta svjetske poljoprivredne proizvodnje, a rastući divovi Kina i Indija dodatno pojačavaju pritisak na cijene commoditiya. “Nosioci ekonomske politike u zemljama u regiji poljoprivrede i prehrambene industrije sjete se tek kada skoče cijene hrane. Čim dođe do stabilizacije, zaborave na njih, što govori da biznisu ne pristupaju ni sustavno ni dugoročno”, kaže Milorad Kostić, vlasnik MK grupe, veliki srpski proizvođač šećera i poljoprivrednih kultura. Stoga privatne tvrtke koje na vlastitim proizvodnim površinama, s novim tehnologijama i primjenom specijalističkih znanja sustavno povećavaju prinose postaju glavna poluga osiguranja stabilnosti cijena hrane. “Konkurentna sirovina nužno znači i konkurentan finalni proizvod”, rekla je Ljerka Puljić, starija izvršna potpredsjednica Agrokora.

Kriza još bijesni
Panelisti su istakli da kriza na tržištima regije još nije pri kraju te da će se znakovi oporavka vidjeti tek u prvom kvartalu 2012. “Osnovni pokazatelj oporavka u Hrvatskoj bit će povećanje potrošnje. Trendovi u Agrokoru u trećem kvartalu ove godine pokazuju minimalan rast, ali to nije parametar po kojem treba mjeriti cijelo tržište”, kaže Ljerka Puljić. Mujo Selimović, poduzetnik iz BIH, smatra da će se zbog specifičnosti BIH na oporavak čekati i duže. Panelisti su istakli da ta inustrija u regiji ima veliki potencijal rasta.

Milorad Kostić, Srbija

‘Spremam dvije akvizicije u Hrvatskoj’
Milorad Kostić, kojeg još nazivaju i srpskim kraljem šećera jer drži oko 60 posto srpskog tržišta šećera, najavio je da u roku od godinu dana kani realizirati dvije akvizicije u Hrvatskoj – jednu u turizmu, a drugu u poljoprivredi, odnosno prehrambenoj industriji. Mete već ima, kaže, no ne otkriva koje. On smatra da može pomoći hrvatskom turizmu i ne očekuje političke prepreke investicijama. Kostić je inače proširio svoje poslovanje i na Ukrajinu.

Još ne znamo koliko je stvarno nizak standard građana. bit ćemo zadovoljni ako se potrošnja u 2011. zadrži na razini ove godine koja nije sjajna
Emil Tedeschi, Atlantic grupa

EU Politika sa šećerom na našu sreću pokazala se potpuno promašenom jer je od velikog izvoznika EU postala ovisna o uvozu
Željko Zadro, šećerana Viro i Županja

Autor: Snježana Vujisić Sardelić
26. listopad 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close