Premijer je prilikom predstavljanja godišnjeg Izvješća o radu Vlade objavljenom u utorak rekao da građani Hrvatske žive bolje nego ikad. Oporba se ne slaže i smatra da prosječni građanin, protivno premijerovim (pr)ocjenama, žive sve gore. Postoje li dvije Hrvatske – ona premijerova i ona oporbena?

Novi Zakon

Uskoro stiže velika promjena za dio umirovljenika: ‘Godinama smo to tražili i sada je napokon naš prijedlog prihvaćen’

“Postoji samo jedna Hrvatska. Politika koja je na poziciji će izvlačiti podatke koji im idu u prilog, a opozicija ono što im ide na ruku u kritiziranju Vlade”, govori Ljubo Jurčić za N1 i kaže da je istina “i jedno i drugo.”

Andrej Plenković je izvukao nominalne podatke poput stope rasta plaća, ali nedostaje komparativna analiza. “Sve je raslo, ali granica siromaštva nije pala – mi smo na oko 22 posto.. Iz toga proizlazi pitanje – čemu služi Vlada, država, ekonomska politika? Ona bi trebala smanjiti broj ljudi koji su na toj granici siromaštva”, pojašnjava ekonomist.

Nominalni podaci poput BDP-a i kad se uspoređujemo sami sa sobm – rasli smo. Ali čitav svijet je rastao i kad se usporedimo s njim, mi smo rasli i ispodprosječno”, govori Jurčić. Ističe da i ako pustimo na stranu prosjek svijeta (jer njemu su pribrojani i Kina i Vijetnam koji rastu strelovito), imamo europske države:

“Od 2005. do 2023. mi smo rasli prosječno godišnje 1,6 posto, a BiH, Sjeverna Makedonija, Srbija, Crne Gore su rasle 2 posto. Turska 4 posto, a to su sve zemlje koje nisu u EU-u”, otkriva Jurčić i ističe važnost komparativne analize.

“Što je cilj – da se zadovolje rejting agencije ili da građani bolje žive?”, pita se Jurčić. Rejting raste, ali da ljudi bolje žive – baš i ne. Što građanima znači porast kreditnog rejtinga? Ljubo Jurčić odgovara: “Apsolutno ništa. Te agencije su direktno i indirektno u službi MMF-a (Međunarodnog monetarnog fonda) koji je zadužen za stabilnost međunarodnih financija, a to znači da dužnik ne može doći u situaciju da ne može vratiti novac vjerovniku. Oni zapravo procjenjuju hoće li Hrvatska biti u mogućnosti za pet godina otplatiti neki kredit, a ne tiču ih se građani”, rasvjetljuje ekonomist.

Primjer je Grčka: “Oni su smanjili mirovine, službenicima plaće da država može otplatiti dugove. Kad je došlo do nekog nivoa 2015. je u fokus došlo pitanje kako im je uspjelo izvući se iz toliko javnog duga, a uspjela je jer je velik dio građana bacila u lošiju situaciju, na granicu siromaštva. Oni su 2008. imali oko 22 tisuće eura po glavi stanovnika, a danas su pali na 17 tisuća, a kreditni rejting je – bolji.

Znači kreditni rejtinzi gledaju interese i situaciju međunarodnih institucija koje državama posuđuje novac”, pojašnjava Ljubo Jurčić za N1.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost