"Očekuje se da će ove godine hrvatsko gospodarstvo rasti 2,6 posto na temelju rasta potrošnje, snažnog investicijskog rasta i rekordne turističke sezone", navodi Komisija u jesenskim ekonomskim prognozama. Za sljedeću godinu, Komisija predviđa rast od 2,5 posto, a 2018. godine za 2,4 posto.

Deficit proračuna opće države ove godine, po Komisijinim prognozama, trebao bi iznositi 2,1 posto, sljedeće godine 1,8 posto, a 2018. pasti na 1,4 posto.

Smanjenje deficita zaustavilo je rast javnog duga, koji se ove godine projicira na 85 posto BDP-a, dok je prošle godine iznosio 86,7 posto. Sljedeće dvije godine javni dug bi se treba nastaviti smanjivati – 2017. na 84,3 posto, a 2018. na 82,8 posto.

"Smanjenje javnog duga rezultat je većeg rasta BDP-a i aprecijacije kune, budući da je većina duga u eurima", navodi Komisija.

Domaća potražnja najzaslužnija je za rast, a nakon toga slijede investicije. U prvoj polovini ove godine potrošnja je porasla za 4,8 posto, a investicije 2,3 posto, ističe Komisija.

Robni izvoz također bilježi dobre rezultate. Industrijska proizvodnja i maloprodaja i u trećem kvartalu nastavljaju s pozitivnim trendom, a indikatori povjerenja su na rekordnim razinama.

Turistička sezona zabilježila je novi rekord, 7 posto više dolazaka na godišnjoj razini, tako da će izvoz usluga ove godine rast za daljnjih 5,6 posto. Unatoč tome, neto doprinos vanjske potražnje bit će blago negativan, a višak tekućeg računa smanjit će se na 3 posto BDP-a, jer stopa uvoza nadmašuje rast izvoza, navodi Komisija.

Komisija ističe da će nezaposlenost osjetno pasti uslijed povećanja zaposlenosti, ali i smanjivanja broja radne snage. Ove godine stopa nezaposlenosti trebala bi se smanjiti na 13,4 posto s prošlogodišnjih 16,3 posto. Sljedeće godine očekuje se daljnji pad stope nezaposlenosti na 11,7 posto, a 2018. godine na 10,3 posto.

Uredba o digitalnoj operativnoj otpornosti

Digitalna otpornost na ispitu u praksi: Kako se sektor nosi s DORA-om?

Poslodavac prijetelj obitelji

Cilj projekta je nagraditi poslodavce koji razumiju važnost ravnoteže između poslovnog i obiteljskog života

Ubrzanje gospodarskih aktivnosti imat će pozitivan utjecaj na tržište rada i broj zaposlenih trebao bi se povećati za 1,8 posto. Stopa nezaposlenosti se smanjuje i zbog smanjenja raspoložive radne snage slijedom negativnih demografskih trendova i iseljavanja, napominju iz EK.

Cijene u Hrvatskoj padaju brže od europskog prosjeka, nastavlja se deflacija, koja će ove godine iznositi 0,9 posto, primjećuju u EK.

Komisija prognozira daljnji snažni rast investicija, čemu pridonosi lakši pristup kreditima korporativnog sektora, smanjenje kredita koji se ne vraćaju i solidan rast depozita. Očekjuje se oporavak javnih investicija, nakon kolapsa 2015. godine, zahvaljujući, između ostaloga, većem povlačenju sredstava iz fondova EU-a.

Kao rizike za ove prognoze, Komisija navodi da bi pogoršanje vanjskih uvjeta 2017. moglo dovesti do usporavanja izvoza. S druge strane, nova vlada bi mogla nastaviti s programom strukturnih reformi i provesti poreznu reformu koja se još razmatra, što bi imalo pozitivan učinak na investicije i potrošnju, ističu iz Bruxellesa.

Pad proračunskog manjka opće države velikim je dijelom rezultat ubrzanja gospodarskih aktivnosti. U prva tri tromjesječja, prihodi od poreza na dobit i od PDV-a bili su jako dobri, a rastuća privatna potrošnja i odlična turistička sezona poništili su učinke deflacije.

Rast javne potrošnje bio je suzdržan, više zbog toga što je činjenice da je Hrvatska imala tehničku vladu, a ne zbog strukturnih konsolidacijskih mjera.

Rizici za fiskalne prognoze ovise o rezultatima pregovora o plaćama u javnom sektoru i spora s bankama zbog konverzije kredita u švicatskim francima te o sveobuhvatnoj poreznoj reformi o kojoj se raspravlja, navodi Komisija.

I mnogi drugi povećali procjene rasta BDP-a

Nakon iznenađujuće snažnog rasta gospodarstva u prvom polugodištu, i mnoge su druge institucije posljednjih mjeseci povećale procjene rasta hrvatskog BDP-a.

Tako Hrvatska narodna banka (HNB) očekuje rast od 2,3 posto, dok je prije očekivala 1,8 posto.

Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) povećala je, pak, procjenu rasta BDP-a s prethodnih 1,5 na 2,3 posto.

Među najvećim je optimistima Ekonomski institut Zagreb, koji prema posljednjim procjenama u ovoj godini očekuje rast od 2,6 posto, dok je prije očekivao 1,9 posto.

Addiko Bank povisila je, pak, procjenu rasta gospodarstva s prethodnih 2 na 2,7 posto, a i većina domaćih makroekonomista očekuje rast BDP-a veći od 2 posto.

Premda je u prvom tromjesečju gospodarstvo poraslo za 2,7 posto na godišnjoj razini, a u drugom kvartalu za 2,8 posto, Međunarodni monetarni fond (MMF) nedavno je zadržao svoju raniju prognozu o rastu hrvatskog gospodarstva u ovoj godini za 1,9 posto.