Uoči skorog sastanka Savjetodavnog odbora za pristup tržištu Europske komisije na kojemu će se definirati strategija za uklanjanje prepreka u trgovini s Kinom, udruženje Hrvatski izvoznici poziva hrvatske tvrtke da ih narednih tjedan dana izvijeste o svojim iskustvima i prijave što ih koči u prodoru na to ogromno tržište.

Europske tvrtke u posljednje vrijeme prijavljivale su probleme zbog nemogućnosti ulaganja u trenutno vrlo propulzivnim djelatnostima u Kini, od IT sektora, ekologiji, financijskim uslugama, zdravstva, industriji nafte i plina ili pak željezničke infrastrukture u kojoj se primjerice realiziraju projekti vrijedni 500 milijardi dolara. Europske kompanije teško se probijaju u postupcima javne nabave, a prehrambene proizvođače koči zabrana uvoza mesa i mesnih proizvoda iz EU. Bolju suradnju koče i nejasne procedrure u području usluga, izbjegavanje primjene međunarodnih standarda u IT i digitalnom sektoru, ali i na tržištu medicinskih uređaja, lijekova i kozmetike.

Među ostalim Kinezi imaju komplicirane procedure kod cerfitikata za automobilski sektor, strojeve, električne komponene, keramiku, tekstil i odjeću, a posebnu ogorčenost stvaraju "tehnološke krađe" do kojih dolazi u procedurama certificiranja uvoznih proizvoda. Proteklih godina hrvatski izvoz u Kinu bilježi porast, no u 2016. započeta dinamika usporava. U prvih deset mjeseci izvezeno je roba vrijednosti nešto više od 54 milijuna eura, dok je primjerice 2011. na razini cijele godine iznos bio na razini 39 milijuna eura. Prevagu u strukturi izvoznih artikala, pak, i dalje imaju sirovine, prije svega drvo koje čini gotovo četvrtinu izvoza, te kamen i koža, a osim strojeva za industriju i mjernih instrumenata, među prvih deset izvoznih proizvoda su i prehrambeni, te lijekovi.

Proteklih godina nekoliko je hrvatskih tvrtki, poput Podravke do pulske turističke agencije Uniline, otvorilo predstavništva u Kini radi boljeg pozicioniranja na tom tržištu, a prema podacima HGK, sve je izraženiji interes za plasman prehrambenih proizvoda u Kinu, no realizacija je otežana zbog prepreka za izvoz mliječnih proizvoda i proizvoda od mesa. Budući da je uvozna bilanca u trgovinskim odnosima s Kinom osam puta veća od izvozne, iz HGK ističu da probleme u odnosima s kineskim tržištem nemaju samo hrvatski izvoznici, nego i uvoznici roba s tog tržišta.

HGK, ističu, bilježi i veliki broj poslovnih prevara koje su se dogodile hrvatskim tvrtkama te kontinuirano radi, između ostalih aktivnosti za internacionalizaciju, na edukaciji članica kako bi se tvrtke znale zaštiti. U pravilu, hrvatske su tvrtke kontaktirane putem interneta, te su od njih traženi avansna plaćanja, za uvoz, ali i izvoz roba, za koje su mamac bile visoke količine naručene robe. No, nakon plaćanja koji se odvijao čak i putem neke od tvrtki za organizaciju prijenosa gotovog novca, kineski "partner" bi nestao.