Hrvatska izlazi iz kruga zemalja s prekomjernim deficitom, no ostaje pod prismotrom zbog natprosječne nezaposlenosti, javnog duga, zaduženosti privatnog sektora, nekonkurentnosti.

U skladu s praksom Europske komisije, sve su takve zemlje dobile preporuke za otklanjanje, pa se i od Hrvatske očekuje da zaoštri uvjete za odlazak u mirovinu, privatizira javna poduzeća, sredi javni sektor, smanji regulatorne namete za poduzetnike… Politički najriskantnija preporuka odnosi se na povlaštene mirovine, koje bi trebalo približiti radničkima 'prema visini i načinu ostvarivanja prava'.

To se ponavlja otkako je Hrvatska ušla u EU, a dijelom ju je ispoštovala jedino Milanovićeva vlada ukinuvši povlaštene mirovine za dužnosnike. To se primjenjuje samo na dužnosnike koji odlaze u mirovinu od 2012. Plenkovićeva vlada najavila je da će od 2018. povlaštene mirovine do 2020. povećati 10 posto, čime će toj grupaciji vratiti mirovine na razine prije nego što ih je Milanovićeva srezala 10 posto.

Plenkovićeva se Vlada obvezala da će do kraja ove godine pripremiti zakonsku podlogu za promjene u mirovinskom sustavu, prije svega za ubrzano produljenje radnog vijeka, dodatnu penalizaciju prijevremenih mirovina, lakše zapošljavanje pojedinih skupina umirovljenika i drugačije reguliranje beneficiranog staža. Ni u jednom Vladinu dokumentu ne spominje se ujednačavanje povlaštenih s ostalim mirovinama. Plenkoviću treba čvrsta većina za odluku da se već za 10 godina krene u mirovinu s 67 godina.