Europska povjerenica za digitalno gospodarstvo i društvo, Mariya Gabriel u Zagrebu je boravila povodom desete godišnjice programa EU Media namijenjenog audiovizualnoj industriji te sudjelovala u drugom plenarnom sastanku Europskih regulatora audiovizualnih dijela (ERGA), kojom ove godine predsjeda hrvatski regulator Agencija za elektroničke medije.

Poslovni dnevnik razgovarao je s europskom povjerenicom o Netflix kvoti, budućnosti Media programa, poticanju novih oblika medija, medijskoj pismenosti te tražio komentar o izvedbi Hrvatske po DESI indeksu, a što je EK ocijenila dosta lošim.  

Kad se priča o doprinosu Komisije europskoj audiovizualnoj umjetnosti u prvi plan dolazi Netflix kvota. Postoji prijedlog da se ona podigne s 20 na 30 posto. Kako je EK zadovoljna učinkom takve regulacije? 
U prijedlogu revizije Direktive o audiovizualnim medijskim uslugama Komisija je odredila kako europski radovi moraju imati najmanje 20 posto udjela u katalozima usluga na zahtjev. Tom predloženom kvotom i isticanjem potrebe davanja adekvatne važnosti europskim sadržajima prijedlog Komisije želi zajamčiti minimalnu razinu raznovrsnosti europskog sadržaja diljem Europe i sigurnosnu mrežu ispod koje se ne bi smio spuštati udio europskih sadržaja u katalozima. Time će se istodobno pružateljima usluga u državama članicama s manjim ili razvijenim audiovizualnim tržištima omogućiti daljnji rast.

Taj rast se osjeti i u Hrvatskoj. Hoće li se kvota povećati na 30 posto?
Obavezni udio kombinira se s obvezom stavljanja naglaska na europska djela u katalozima. Na taj bi se način postigla bolja vidljivost i učinkovito povećalo konzumiranje europskih radova. Suzakonodavci predlažu podizanje obveznog udjela na 30 posto. Promocija europskih djela važna je točka za raspravu na trijalozima. 

Što EK po tom pitanju planira iduće i kakvu ulogu vidite za Media program u idućih 10 godina?
Komisija je odlučna podupirati europsku kinematografiju i druge audiovizualne industrije. Putem programa Media osiguravamo sredstva za razvoj, promociju i distribuciju europskih djela u Europi i šire. U okviru programa Media uložili smo tijekom 26 godina 2,5 milijarde eura u razvoj, proizvodnju, distribuciju i promociju filmova, TV programa te videoigara. Od početka tog programa 1991. godine, podržali smo festivale, obuku i filmsku edukaciju. Program je dao izvrsne rezultate i na temelju toga nadamo se da će budućnost biti jednako uspješna. Moramo imati na umu i da je kulturni i kreativni sektor, naravno, važan za kulturnu baštinu, ali i važan poslodavac, koji osigurava 8 milijuna radnih mjesta i daje 4,5 % BDP-a EU-a. U interesu nam je da europska audiovizualna industrija i dalje bude uspješna. U tom smislu program MEDIA ima važnu ulogu.

Hoće li se u sklopu Media programa podupirati i industrije računalnih igara, koja u Hrvatskoj ubrzano raste, a koja globalno po tržišnim rezultatima već premašuje one koje ostvaruje filmska industrija, odnosno Hollywood? 
Industrija videoigara doista postaje sve važnija. Podržavanjem razvoja odgovornih videoigara cilj nam je poboljšati konkurentnost europske industrijske videoigara povećanjem svoje sposobnosti da razvijamo radove s visokim potencijalom za cirkulaciju, kako u Uniji tako i izvan nje. 

Zašto je važno da agencije za elektroničke medije na razini EU surađiju i kakva su vam očekivanja od drugog sastanka ERGA-e?
Europski audiovizualni regulatori i njihovi odbori susreću se s istim izazovima. Jedan od zadataka ERGA-e je osigurati razmjenu iskustava i dobre prakse u području audiovizualnih usluga kako bi se regulatori mogli međusobno podupirati. Na devetoj plenarnoj sjednici ERGA-e koja se održala 23. ožujka donijet je, između ostalog, detaljan plan rada za ovu godinu, razmotrena je regulatorna dosljednost u EU-u i šire predstavljen kratak opis ERGA-ine strateške sjednice od 22. ožujka, posvećene dezinformacijama i lažnim vijestima, kao i aktivnosti regulatora u tom području.  Tijekom 2018. ERGA planira nastaviti raditi na razmjeni informacija među regulatorima, uključujući pitanje europskih sadržaja. Također ću pokrenuti razmatranje zastupljenosti žena u medijima.

Kako Europska komisija planira dotaknuti pitanja medijske pismenosti te pitanja fake news-a te što se po tom pitanju već sada radi?
U veljači sam pokrenula inicijative #SaferInternet4EU za 2018. koje imaju veliku važnost za medijsku pismenost. Inicijative će se provoditi tijekom 2018., a pokrivaju širok raspon tema, uključujući kritičko razmišljanje, medijsku pismenost i digitalne vještine potrebne za prepoznavanje i borbu protiv lažnih vijesti, traženje pouzdanih izvora informacija i jačanje informatičke higijene. Tijekom 2018. godine inicijative će doprijeti do djece, mladih, roditelja, nastavnika i drugih građana EU-a te ih potaknuti da postanu odgovorni korisnici digitalnih medija i sadržaja. Inicijative će se usredotočiti na mlade ljude koji će dobiti aktivnu ulogu u oblikovanju mrežnog okruženja. Bit će uključena i industrija, civilno društvo, roditelji, skrbnici, odgojitelji. Što se tiče borbe protiv širenja dezinformacija na internetu, radimo na komunikaciji čija se objava planira krajem travnja. Prošli tjedan objavili smo tri relevantna izvješća o toj temi: neovisna stručna skupina na visokoj razini dostavila je svoje izvješće, a imamo i rezultate javnog savjetovanja te Eurobarometra. U svima se naglašava važnost medijske pismenosti i obrazovanja, kao i uloga kvalitetnih medija.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Hrvati natprosječno koriste internet

Kako ste zadovoljni pokazateljima koje preko DESI-ja i ostalih pokazatelja prikupljate u Hrvatskoj?
Indeks digitalnoga gospodarstva i društva (DESI) kompozitni je indeks koji sažima relevantne pokazatelje digitalne uspješnosti u Europi i prati razvoj digitalne konkurentnosti u državama članicama EU-a. Za svaku zemlju najveći izazov u digitalnom svijetu jest uspješnost u povezivanju. U Hrvatskoj je korištenje digitalnih tehnologija u poduzećima blizu prosjeka. Poduzeća su iznadprosječni korisnici usluga u oblaku (16%). Hrvatska je iznad prosjeka po dostupnosti otvorenih podataka. Hrvatski građani iznadprosječno se koriste internetom. Posebno vole čitati vijesti (drugo mjesto), slušati glazbu, igrati igre te gledati videozapise i filmove na internetu. Uočava se vrlo dobar i kontinuiran razvoj digitalnih tehnologija.