Još prije gotovo dvije godine Vlada je odobrila projekt povećanja kapaciteta krčkog LNG terminala, u što namjerava uložiti 25 milijuna eura, a jučer je Europska komisija konačno dala zeleno svjetlo za državnu potporu za taj projekt.

Mjera će se, kako je objavljeno, djelomično financirati iz Mehanizma za oporavak i otpornost, a njome će se omogućiti postavljanje dodatnog modula za uplinjavanje kapaciteta 250 tisuća kubičnih metara na sat na postojećem terminalu, čime će se podići godišnji kapacitet isporuke s 2,9 na 6,1 milijardi kubičnih metara plina.

Realizacija već krenula
No, i prije odobrenja ove državne potpore krenulo se s realizacijom projekta – prije godinu dana predstavnici LNG-a Hrvatska i Wartsila Gas Solutionsa iz Norveške potpisali su ugovor o isporuci dodatnog modula za uplinjavanje vrijednog 22,9 milijuna eura, čiju je proizvodnju predviđeno provesti u roku od 22 mjeseca, te bi postavljanje u Omišlju trebalo biti finiširano u 2025.

Vrijednost posla je oko 23 milijuna eura. LNG Hrvatska je upravo pokrenuo postupak javnog savjetovanja uoči objave natječaja za poslove preinake broda za prihvat, skladištenje i uplinjavanje (FSRU) LNG Croatia za potrebe povećanja kapaciteta terminala.

Paralelno s projektom povećanja kapaciteta LNG terminala provodi se, inače, i projekt proširenja plinovodne mreže, kako bi ona mogla pratiti udvostručenje kapaciteta LNG terminala, koji je u ingerenciji Plinacroa.

Ti su projekti na liniji politike EU o smanjenju ovisnosti o ruskom plinu, te je stoga i davanje državne potpore za ovaj projekt ocijenjeno važnim za osiguranje opskrbe plinom u Hrvatskoj i zemljama jugoistočne Europe. Potpora će, prema priopćenju iz EK, biti u obliku izravnih bespovratnih sredstava, koja LNG-u kao nositelju i operatoru terminala, pokrivaju dio troškova ulaganja.

Pozitivni učinci za EU
“Komisija je utvrdila da je mjera nužna i primjerena kako bi se korisniku omogućilo provođenje projekta”, stoji u priopćenju EK, koja ovu mjeru smatra ‘proporcionalnom, jer je ograničena na nužni minimum i da njezini pozitivni učinci nadmašuju sve moguće negativne učinke na tržišno natjecanje i trgovinu u EU’.

Od početka rada u siječnju 2021. uz terminal u Omišlju pristalo je 90 brodova za prijevoz ukapljenog prirodnog plina, prihvaćeno i uplinjeno više od 12 milijuna kubika ukapljenog prirodnog plina, te isporučeno preko 7,4 milijarde kubika prirodnog plina.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost