Razvoj događaja oko Uljanika upućuje da je stečaj sve izglednije rješenje za krizu za koju pulski brodograditelj od jeseni traži rješenje.

Novu slamku u vidu pozajmice za plaće potencijalni strateški partner Danko Končar nije uspio dobiti kod HBOR-a, a u međuvremenu iz njegove Kermas energije poručuju kako i dalje traže način da pokušaju pomoći u nastaloj situaciji. No, činjenica je da niti 16 milijuna eura koje traži Uljaniku ne bi bilo dovoljno da osigura poslovanje do odobrenja programa restrukturiranja.  Za plaće u dva škvera mjesečno je potrebno 50 milijuna kuna, a povrh toga tvrtka nema novca niti za materijale i gradnju započetih brodova, a posve je jasno da Uljaniku novci nisu potrebni samo za jedan ili dva mjeseca, nego za još najmanje toliko.

Iz Uljanikovih brodogradilišta sindikati su upravo pokrenuli postupak pripreme za štrajk, a uprava šalje poruke kako nasuprot "neistinama koje u medije plasiraju nelegalni i samoprozvani predstavnici radnika i politički aktivisti" danonoćno radi na osiguranju novca za plaće i dobavljače.  No, iako sve nastoji umiriti kako će sve isplate uredno krenuti vrlo skoro, čim Europska komisija odobri program restrukturiranja, hladan tuš vjerojatno će biti informacije iz vladinih krugova kako se taj program u Bruxellesu još uvijek niti nije počeo razmatrati.

Za taj prijedlog, kojem ni sami ključni ministri nisu dali prolaznu ocjenu, već je prije mjesec dana poslan Komisiji samo radi curenja rokova, EK je dosad poslao tek potvrdu da je prijedlog zaprimio. Proteklih tjedana u medijima se nastojalo stvoriti sliku kako se bez obzira na godišnje odmore na relaciji Vlade i Komisije odvija intenzivna suradnja i prijepiska oko programa restrukturiranja Uljanika, no neslužbeno iz više izvora saznajemo kako se Komisija raspituje ne o programu, nego od Vlade traži brojna objašnjenja o odnosima Uljanika i 3. maja, među ostalim i o tome kako je korištena potpora koju je proteklih godina iz proračuna dobivao riječki 3. maj.

U Bruxellesu, naime, prate informacije u medijima i premda su u siječnju, na temelju informacija iz zahtjeva za odobrenjem pozajmice od 96 milijuna eura ocijenili da je postupak restrukturiranja 3. maja uspješno dovršen, novije informacije otvorile su i pitanje namjenskog korištenja danih potpora. 3. maj je, naime, Uljanik preuzeo rasterećenog gubitaka, u pet godina brodogradilište je dobilo 845 milijuna kuna potpore, a u finišu je Uljaniku dalo i pozajmicu od 523 milijuna kuna, koje mu sada nije u stanju vratiti. Logično pitanje koje se nameće jest može li se 3. maj smatrati tvrtkom u teškoćama, koja za njihovo rješavanje dobiva subvencije, a u isto vrijeme daje pozajmice.

Što se programa restrukturiranja tiče, uprava Uprava Uljanika mora ga revidirati, jer je u međuvremenu jedna gradnja završena, a jedan je brod službeno otkazan. Ti su brodovi sastavni dio programa, a njihovim brisanjem mijenjaju se i ukupne vrijednosti s kojima će država i tvrtka s novim vlasnikom participirati u restrukturiranju. No, prema informacijama iz Ministarstva gospodarstva na njihovu adresu iz Pule još uvijek nikakva izmjena programa nije stigla.

Nitko to službeno ne želi izreći, međutim svi uključeni u traženje rješenja za Uljanik drže da je uprava na čelu s Giannijem Rossandom loše procijenila potreban financijski iznos, kao i vrijeme potrebno da se obavi usuglašavanje detalja programa restrukturiranja s Vladom i Komisijom, a koji su u znatno jednostavnijim slučajevima uzimali daleko više vremena od planiranih 6 mjeseci.

Osim toga, sve da je Komisija već odobrila program, potrebno je određeno vrijeme za tehničku pripremu, primjerice rebalans proračuna koji će preuzeti Uljanikove obveze po kreditima za gradnju brodova. Od početka godine uz pomoć države Uljanik je osigurao 96 milijuna eura za funkcioniranje do restrukturiranja, prodali su u međuvremenu i svoje dionice u Viktoru Lencu i uzeli 12 milijuna eura pozajmice od Končara, a sada se pokazalo i da isporučena platforma Apollo na koncu nije donijela zadnju ratu, koju su pojeli penali budući da je dovršetak broda odavno trebao biti realiziran.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

I što sada? Država više nema prostora, kako očekuju neki iz brodogradilišta, ulijetati s pozajmicama za plaće iz proračuna, niti može prisiliti HBOR ili bilo koju drugu banku da nekomu odobri kredit za isplatu plaća. Uljanik je jednostavno pojeo sav novac, ovrhe već sjedaju, svi računi 3. maja danima su bili u blokadi(danas je skinuta blokada) i sada je samo pitanje tko će prvi izgovoriti da slijedi stečaj i prekinuti agoniju.