EN DE

EIZG: I prije objave BDP-a, vidljiv nastavak oporavaka

Autor: Ana Blašković
13. studeni 2016. u 22:01
Podijeli članak —
Maruška Vizek, ravnateljica Ekonomskog instituta/Slavko Midžor/PIXSELL

Ekonomski institut predviđa da se oporavak nastavio i u trećem kvartalu s 1,4 posto rasta BDP-a na mjesečnoj, odnosno 2,5 posto na godišnjoj razini.

Nakon još jedne rekordne turističke sezone, sve je izglednije da će prognoze rasta za 2016., koje je Europska komisija prije koji dan podigla na 2,6 posto, biti i ostvarene.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Trend oporavka nastavio se u trećem kvartalu porastom BDP-a od 1,4 posto na mjesečnoj, odnosno 2,5 posto na godišnjoj razini, procjenjuju u Ekonomskom institutu. Predviđanja temelje na CEIZ indeksu, interno razvijenom pokazatelju, koji pruža uvid u trenutno stanje poslovnog ciklusa čime je i do tri mjeseca 'brži' od službenih podataka o tromjesečnom BDP-u. Taj indeks u rujnu je dosegnuo 2,17 bodova, 0,27 niže nego u kolovozu, odnosno 0,89 bodova manje od prosjeka lanjskog trećeg kvartala kad je zabilježena visoka stopa rasta BDP-a od 2,8 posto. Budući da su u njega uključene  i turističke brojke, on reflektira izvrsne rezultate ovogodišnje sezone.

Nakon još jedne rekordne turističke sezone, sve je izglednije da će prognoze rasta za 2016., koje je Europska komisija prije koji dan podigla na 2,6 posto, biti i ostvarene.

Trend oporavka nastavio se u trećem kvartalu porastom BDP-a od 1,4 posto na mjesečnoj, odnosno 2,5 posto na godišnjoj razini, procjenjuju u Ekonomskom institutu. Predviđanja temelje na CEIZ indeksu, interno razvijenom pokazatelju, koji pruža uvid u trenutno stanje poslovnog ciklusa čime je i do tri mjeseca 'brži' od službenih podataka o tromjesečnom BDP-u. Taj indeks u rujnu je dosegnuo 2,17 bodova, 0,27 niže nego u kolovozu, odnosno 0,89 bodova manje od prosjeka lanjskog trećeg kvartala kad je zabilježena visoka stopa rasta BDP-a od 2,8 posto. Budući da su u njega uključene  i turističke brojke, on reflektira izvrsne rezultate ovogodišnje sezone.

 "Možemo zaključiti da je ekonomska aktivnost u rujnu blago usporila u odnosu na kolovoz", ističu u Ekonomskom institutu dodajući da se ekonomija mjerena desezoniranim BDP-om do kraja rujna nastavila oporavljati. Podsjetimo, BDP je u prvom kvartalu porastao 0,9 posto, u drugom blago usporio na 0,7, a u trećem, po procjenama, porastao 1,4 posto. S dobrim brojkama o rastu, izvozu, investicijama, ali i kontroli deficita čvrsto ispod maastriškog plafona, dobar tempo mogao bi nastaviti i u idućoj godini. Prođe li saborske klupe, poticaj će donijeti i porezna reforma, a upravo se rade modeli koji će kvantificirati njezin odraz na potrošnju i rast.

Fundamenti i pad deficita, uz (zasad) stabilno političko okruženje, pozitivni su za održivost javnog duga, područja gdje značajno odskačemo od usporedivih zemalja.  Upućeni kažu da je godina ispred nas za prognostičare puno mutnija jer se neizvjesnosti nižu sa svih strana. Na vanjskom planu to su usporavanja međunarodne trgovine i skok energenata s obzirom promjene koje najavljuje nova američka administracija. Opipljivije su ipak one domaće; od neizvjesnosti pregovora s bankama oko posljedica konverzije, kao i onih sa sindikatima oko rasta plaća te spor države s Molom oko Ine. 

Autor: Ana Blašković
13. studeni 2016. u 22:01
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close