U samo godinu dana suficit Europske unije strmoglavio se s 20,3 milijarde eura na osam milijardi, a eurozone s 20,7 milijardi na samo sedam milijardi eura. Radi se o prvoj Eurostatovoj procjeni bilance za lipanj 2025. u odnosu na isti mjesec prošle godine, dok se višak EU-a u robnoj razmjeni sa svijetom u prvom polugodištu ove godine smanjio za 12,8 milijardi eura (na 80,1 milijardi) u odnosu na isto razdoblje lani.

Za takvo ubrzano topljenje suficita zaslužan je prije svega pojačan uvoz roba u Uniju, dok izvoz stagnira. Svima je već jasno da EU sve teže izvozi zbog, kako se to obično kaže, geopolitičkih napetosti i carinskih mjera kojima Donald Trump već mjesecima šokira svijet, ali nas je zanimalo što se točno krije iza tih suhoparnih statističkih brojki, koje su to industrije u Europi koje polako gube u velikoj globalnoj igri te kako se u svemu tome snalazi Hrvatska.

„Slabljenje konkurentnosti europskog gospodarstva dodatno je potpirio američki predsjednik Donald Trump najavom uvođenja carina. Iako je Europa naposljetku uspjela ishoditi nešto blaži modalitet Trumpovih carina, one svakako nisu poželjan scenarij za gospodarstva Europske unije i SAD-a“, kaže Goran Buturac, istraživač Ekonomskog instituta, Zagreb (EIZG) specijaliziran za međunarodnu trgovinu.

Buturac smatra kako Trumpove carine puno sreće neće donijeti ni samom SAD-u, što i nije neka utjeha za EU koji gubi konkurentnost i kojem je glavna briga Kina. Kaže kako će, sa stajališta SAD-a, prvotni pozitivni učinci punjenja američkog proračuna s naslova prihoda od carina postepeno iščezavati zbog očekivanih inflacijskih pritisaka, pada realne novčane ponude, rasta kamatnih stopa, pada investicija, smanjenja gospodarske aktivnosti i daljnjeg ugrožavanja konkurentnosti američkog gospodarstva. Istovremeno će zemlje Europske unije biti primorane na izgradnju i jačanje konkurentskih pozicija na alternativnim izvoznim tržištima, pogotovo na brzo rastućim. „No, za to su potrebni vrijeme i dodatna ulaganja“, ističe Buturac.

Dodaje kako se može očekivati usporavanje svjetske trgovine. Hoće li to usporavanje rezultirati i globalnom recesijom uvelike će ovisiti o trgovinskom odnosu glavnih takmaca – SAD-a i Kine. „Taj je odnos još uvijek ostao nedefiniran privremenom odgodom uvođenja  najavljenih Trumpovih carina Kini“, rekao nam je znanstveni istraživač.

Hrvoje Čuvalo, član Uprave HBOR-a i potpredsjednik Hrvatskih izvoznika, ističe kako je okruženje za izvoz zahtjevno, ali istodobno donosi prilike za poduzeća koja se mogu brzo prilagoditi – prije svega u preuzimanju tržišnih udjela koje su napustili drugi dobavljači, diverzifikaciji prodajnih kanala i razvoju proizvoda i usluga usklađenih s novim pravilima i ESG standardima. „Dodatni poticaj za jačanje izvoza proizlazi iz europskog usmjerenja na industrijsku autonomiju i jačanje proizvodnje u strateškim područjima“, rekao nam je Čuvalo.

Kretanja na međunarodnim tržištima različito se reflektiraju na gospodarske sektore i na zemlje članice EU-a.  Najnoviji podaci Eurostata sugeriraju kako je lipnju ove godine najsnažnija gospodarska struktura Unije – Njemačka zabilježila pad izvoza na godišnjoj razini za 5,2 posto. Drugo po veličini europsko gospodarstvo –  Francuska je također imala smanjenje izvoza i to u iznosu od 6,7 posto.  No Italija je istovremeno povećala izvoz za 5,2 posto.

Pad vrijednosti izvoza najviše je pogodio europsku kemijsku i automobilsku industriju. Izvoz kemikalija usko je vezan uz izvoz farmaceutskih proizvoda, poglavito na tržište SAD-a. Buturac ističe kako se konkurentnost ovog sektora ne treba pratiti s velikom zabrinutošću, budući da je za tim proizvodima potražnja prilično neelastična, brzo je prilagodljiv zahtjevima novih tržišta, veoma je otporan na dugotrajnije tržišne neizvjesnosti i rizike te je potražnja za farmaceutskim proizvodima na globalnom tržištu u kontinuiranom porastu.

Ljetna ponuda

Lexus donosi više od automobila: ljetna ponuda koja pretvara svako putovanje u iskustvo

Hibridni razvoj

Učinkovitost više nije dovoljna: novi hibridni sustavi moraju se prilagođavati stvarnim uvjetima vožnje

Situacija sa strojevima i motornim vozilima je ipak znatno složenija prije svega zbog snažnog konkurencijskog pritiska azijskih ekonomija, poglavito Kine. „Konkretno, u trgovinskoj razmjeni motornih vozila EZ je kontinuirano povećavao pozitivan trgovinski saldo s Kinom. On je svoj vrhunac doživio 2018. godine kada je iznosio 21,9 milijardi eura. Međutim, nakon 2018. pozitivni saldo sve više kopni pod najezdom snažnog konkurencijskog pritiska iz Kine“, objašnjava Buturac i dodaje kako je to rezultiralo da je lani EU zabilježio negativnu trgovinsku bilancu u razmjeni motornih vozila s Kinom i to u iznosu od 7,6 milijardi eura.

„Takvi rezultati ukazuju na proces postepenog gubitka tržišnih pozicija i slabljenja europske konkurentnosti u odnosu na predvodnicu azijskog gospodarstva u mnogim gospodarskim sektorima. Pri tome je proizvodnja motornih vozila svakako jedan od značajnijih segmenata gospodarstva poradi učinaka na dodanu vrijednost, zaposlenost i multiplikativne učinke na razvoj ostalih sektora“, rekao nam je Buturac.

Naš sugovornik iz EIZG-a smatra kako najnovija događanja na svjetskom tržištu hrvatskom gospodarstvu ne bi trebala izravno nanijeti veće štete prije svega zato što je hrvatski izvoz na tržište SAD-a veoma skroman i čini tek  3,4 posto ukupnog robnog izvoza Hrvatske. Međutim, ukoliko bi EU značajnije osjetio posljedice carina to bi se svakako odrazilo na domaće gospodarstvo koje je uvelike integrirano i izvozno orijentirano upravo na tržište Europske unije. 

Čuvalo ocjenjuje kako hrvatski izvoznici unatoč zahtjevnim globalnim okolnostima imaju potencijala za daljnji rast. „Samo prošle godine kroz financiranje i osiguranje izvoza podržali smo hrvatske tvrtke s više od 1,3 milijarde eura, a u prvoj polovici 2025. bilježimo daljnji rast – pri čemu osiguranje izvoza raste gotovo 80 posto u odnosu na isto razdoblje lani“, otkriva Čuvalo. Buturac upozorava kako će, međutim, najveći ograničavajući faktor za snažniji zamah domaće proizvodnje i izvoza biti nedostatak stručnih kadrova i visokokvalificirane radne snage.