Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) izvijestila je u srijedu da je u prošloj godini povećala ulaganja za 4,7 posto kako bi udovoljila sve većoj potražnji tranzicijskih gospodarstava, pritisnutih geopolitičkim napetostima i izostalim oporavkom u eurozoni.

EBRD je u 2014. u gospodarstva u nastajanju uložio ukupno 8,9 milijardi eura, u odnosu na 8,5 milijardi uloženih u godini ranije, navodi se u priopćenju.

Kao glavni razlog povećanih ulaganja navode pojačanu potražnju tranzicijskih gospodarstava povezanu s posljedicama napetosti u odnosima Ukrajine i Rusije, izostali oporavak u eurozoni i previranja na svjetskim tržištima pred kraj godine.

Upravo ti su faktori pritisnuli i bančinu neto dobit u 2014., pri čemu u EBRD-u posebno izdvajaju oštar pad gospodarskih aktivnosti u Ukrajini i pad tečaja rublja. Većina ostalih ulaganja i dalje generira stabilne kamate pa je banka ponovo zabilježila veliku dobit u 2014., navodi se u priopćenju. Konkretna brojka nije objavljena.

U EBRD-u očekuju da će potražnja tranzicijskih gospodarstava za ulaganjima ostati snažna i u ovoj godini, te da bi ona trebala ostati na razini prošlogodišnjih.

Među pojedinim zemljama najveći je iznos EBRD-ovih ulaganja u 2014. zabilježila Turska, 1,4 milijarde eura, u odnosu na 920 milijuna u 2013. Slijedi Ukrajina s 1,2 milijarde eura, u odnosu na 798 milijuna eura uloženih u godini ranije.

U Hrvatsku je EBRD prošle godine uložio ukupno 298 milijuna eura, u odnosu na 288 milijuna uloženih u 2013., pokazuju bančini podaci.

Najviše su smanjena ulaganja EBRD-a u Rusiju, s 1,8 milijardi na 608 milijuna eura, temeljem odluke bančinih dioničara u prošlogodišnjem srpnju da do daljnjeg neće razmatrati nove projekte u toj zemlji.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Među pojedinim regijama banka je najveći iznos, od 1,68 milijardi eura, uložila u jugoistočnu Europu, koja obuhvaća Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Makedoniju, Kosovo, Crnu Goru, Rumunjsku i Srbiju.

Slijede regija srednje Europe i Baltika, u koju spada i Hrvatska a obuhvaća još Estoniju, Mađarsku, Latviju, Litvu, Poljsku, Slovačku i Sloveniju, i regija južnog i istočnog Mediterana, obje s po 1,07 milijardi eura.

Među sektorima EBRD je u 2014. najviše ulagao u financijske institucije, 2,7 milijardi eura. Slijedi industrija, trgovina i agrobiznis s 2,3 milijarde eura, infrastruktura u koju su uložene dvije milijarde i energija s uloženih 1,6 milijardi eura.