Znatno usporavanje rasta robnog izvoza u kojemu se odražavaju i slabosti prerađivačke industrije s nekoliko velikih još nerestrukturiranih sustava – od brodogradnje i petrokemije do Agrokora – već mjesecima podupire predviđanja o usporavanju rasta BDP-a. Iako je usporavanje je neizostavna mantra analitičara, prema prvim procjenama Državnog zavoda za statistiku, ono je u zadnjem lanjskom kvartalu bilo veće od njihovih donedavnih očekivanja.

Najtočnija indikacija ispala je tako ona zagrebačkog Ekonomskog instituta na temelju njegova CEIZ indeksa poslovnog ciklusa. On je nedavno nagovijestio usporavanje kvartalnog rasta na 2,3 posto odnosno na 2,6 posto na razini cijele godine (sa 2,9% godinu prije), što se u 'decimalu' podudara s jučer objavljenim preliminarnim brojkama DZS-a. Nešto pozitivnije intonirane vijesti stigle su koji sat kasnije iz Europske komisije. Prema najnovijem izvješću u okviru tzv. Zimskog paketa europskog semestra, Hrvatska više nije među zemljama EU s prekomjernim ekonomskim neravnotežama.

I dalje je, doduše, u društvu "desetorke" koja u više područja ima neravnoteže koje ih čine ranjivima, ali u proteklih godinu dana barem je skinut atribut prekomjernih. I pregled ocjena napretka Hrvatske u provedbi preporuka za smanjivanje neravnoteža izgleda nešto bolje nego lani jer je u svim područjima zabilježen kakav takav napredak, premda se on  umnogome referira na osiguranje zakonskih pretpostavki; od onih u sferi mirovinskog sustava pa do poboljšanja okvira za jačanje fiskalne odgovornosti. U EK ističu i da je u proteklih godinu dana blago povećan potencijal rasta koji je hrvatsko gospodarstvo sposobno generirati, što uz očekivano usporavanje BDP-a znači i približavanje ukupne i potencijalne stope. No, analitičari EK pritom, čini se, nisu akceptirali pad tempa u zadnjem lanjskom kvartalu.

Za ovu godinu, naime, predviđaju nam usporavanje na 2,7% rasta, a za iduću na 2,6%, što je, ako je suditi prema preliminarnim procjenama DZS-a, "vrijeme već pregazilo". Naravno, osim ako DZS ne korigira naviše podatke za prošli kvartal i cijelu 2018. "Znalo se da će osobna potrošnja povući prema gore, te da će neto izvoz donijeti značajno negativan neto doprinos zbog usporavanja izvoza. Investicije su pozitivno iznenadile poništivši negativno iznenađenje neto izvoza, tako da je ukupan rezultat u grubo u skladu s očekivanjima", ističe u blic-osvrtu na prve kvartalne procjene Ekonomski lab Velimira Šonje. 

Glavni ekonomist HGK Zvonimir Savić podsjeća kako je osobna potrošnja, s udjelom u BDP-u od gotovo 60% i udjelom u ukupnoj potražnji od približno 40%, i u zadnjem kvartalu bila kategorija potražnje koja je naviše poticala rast BDP-a. Realno je na godišnjoj razini ona porasla 3,9 posto, ali je s druge strane izvoz roba i usluga u zadnjem kvartalu usporio na samo +1,3 posto, a premda je donekle usporio i uvoz robe i usluga, raskorak dinamike je očit.

Uvoz je, naime, porastao 6,6 posto, i to kao rezultat 9% rasta kod robe i 2,8% pada kod uvoza usluga.  Za razliku od inozemne, domaća potražnja koju uz osobnu i državnu potrošnju čine i bruto investicije u fiksni kapital, lani je ubrzala dinamiku rasta. "Pod utjecajem nastavka rasta neto plaća, pozitivnih trendova u kretanju zaposlenosti te oporavka kreditne aktivnosti poslovnih banaka, ali i sklonosti potrošnji, domaća je potražnja lani rasla 4,0 posto u odnosu na 3,7 posto iz 2017.", ističu u HGK.

Osobna potrošnja je, doduše, rasla neznatno niže nego godinu prije, ali je zbog udjela u BDP-u i njezin doprinos stopi rasta BDP-a najveći.  Istovremeno, državna potrošnja se blago ubrzala, iako su očekivanja analitičara za zadnji kvartal bila veća od 2,3 posto rasta prema prvoj procjeni DZS-a. Dok mnogi ekonomisti upozoravaju kako osobna potrošnja kao sve jače uporište rasta u pogledu modela rasta u srednjem roku nije baš neka sreća, koliko-toliko ohrabrenje je ubrzanje rasta investicija.

U prošlom kvartalu one su na godišnjoj razini porasle 6,6 posto (više nego u prvih devet mjeseci, kad su zabilježile nešto više od pet posto rasta).   Promatra li se proizvodna strana BDP-a, usporavanje rasta izvoza znatno je utjecalo na pad bruto dodane vrijednosti (BDV) u prerađivačkoj industriji, dok je rast domaće potražnje utjecao na rast u kategoriji trgovine na veliko i malo te djelatnosti prijevoza i ugostiteljstva, koja je najviše utjecala i na ukupan lanjski rast.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“

BDV je u zadnjem kvartalu rastao po stopi od 2% , pri čemu je u prerađivačkoj industriji (s utezima poput brodogradnje) okopnio 2,5 posto. O raspletima restrukturiranja u sustavima poput brodogradnje i Agrokora, kao i o oporavku investicija, u nemaloj će mjeri ovisiti i koliko će usporavanje BDP-a biti ove godine. To prije što će stope rasta u turizmu biti sve veći izazov zadržati na razinama iz proteklih godina.