Državni zavod za statistiku (DZS) potvrdio je danas svoju nedavnu prvu procjenu o realnom padu hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u prvom tromjesečju ove godine u odnosu na isto razdoblje lani za 0,4 posto, a objavio je i konačne podatke za 2012. godinu, koji pokazuju da je tada BDP umjesto prvotnih 1,9 posto pao za 2,2 posto.

• Kronologija hrvatske recesije: Šest godina sporih reformi
• Grčić: BDP međukvartalno porastao

Pad BDP-a u prvom ovogodišnjem kvartalu deseti je uzastopni pad tromjesečnog BDP-a na godišnjoj razini.

Kretanju BDP-a u prvom ovogodišnjem kvartalu, prema riječima ravnatelja DZS-a Marka Krištofa, najveći pozitivan doprinos došao je od većeg izvoza roba, a negativni od rasta uvoza roba.

Pritom je ohrabrujućim ocijenio podatak da je uvoz u tom razdoblju najviše povećan u području kapitalne opreme, što je utjecalo i na manji pad bruto investicije u fiksni kapital, s obzirom da je dijelom kompenziran značajan negativni utjecaj građevinarstva na području investicija.

Prema podacima DZS-a, u prvom kvartalu ove godine prema istom razdoblju lani osobna je potrošnja smanjena za 0,5 posto, izvoz roba povećan je za čak 11,7 posto, a uvoz za 3,9 posto, dok bruto investicije bilježe smanjenje za 3,6 posto.

U prvom je tromjesečju ove godine smanjena i potrošnja države, i to za 1,9 posto, a na medijske spekulacije kako bi potrošnja države mogla rasti zbog nabavke skupih automobila, Krištof je pojasnio kako službena statistika ne promatra ukupnu potrošnju države već samo plaće u javnom sektoru i međufaznu potrošnju.

Bruto dodana vrijednosti (BDV) je pak u prvom kvartalu na godišnjoj razini realno smanjena za 0,6 posto.

Najveći pozitivni doprinos na kretanje BDV-a u prva su tri mjeseca imale prerađivačka industrija, rudarstvo i vađenje te ostale industrije, rastom za 0,7 posto, dok je najveći negativni utjecaj imalo građevinarstvo, s padom za 8,6 posto.

RAZVOJ

‘Prodaja, operativa i financije konačno u istom ritmu’: Razgovor s Brigitom Kovačević (Intera) i Vericom Jurković (Datalab Hrvatska)

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

Korigirani podaci za 2012. – pad još viši

Ujedno su objavljeni i konačni podaci o kretanju BDP-a u 2012., koji govore da je hrvatski BDP u toj godini smanjen za 2,2 posto, a ne za 1,9 posto, kako su govorile ranije procjene službene statistike.

Najveći pozitivan doprinos kretanju BDP-a prije dvije godine ostvaren je manjim uvozom roba i usluga, koji je na godišnjoj razini smanjen za 2,4 posto uz istodobno povećanje izvoza roba i usluga za 0,3 posto.

Osobna je potrošnja 2012. godine ukupno smanjena za 3 posto u odnosu na 2011., što je najviše utjecalo na smanjenje BDP-a, dok je potrošnja države manja za 0,8 posto, a investicije su smanjene za 3,1 posto, pokazuju podaci DZS-a.

Od jeseni nova metodologija – u BDP ulazi i siva ekonomija

Prve procjene kretanja BDP-a u drugom tromjesečju ove godine DZS će objaviti krajem kolovoza, a njihova se potvrda ili korekcija očekuje 10. rujna, kada će u upotrebi već biti nova metodologija praćenja obujma i kretanja BDP-a, poznatija kao ESA 2010 ili Europski sustav nacionalnih i regionalnih računa.

Kao glavne metodološke promjene uvođenjem ESA 2010 Krištof je izdvojio priznavanje izdataka za istraživanje i razvoj te za vojnu opremu u investicije, a ne više kao intermedijarnu potrošnju. To znači, pojasnio je, da se može očekivati da će rasti iskazane investicije, a pasti iskazana državna potrošnja, s obzirom da je glavnina izdataka za istraživanje i razvoj te vojnu opremu vezana uz državu.

Nova metodologija donosi i promjenu sektorizacije pojedinih institucija, što znači da bi u izračun državne potrošnje mogle ući i neke od državnih tvrtki, no Krištog kaže da je prerano govoriti o kojim se tvrtkama radi, prije nego se izradi nova sektorizacija.

Kazao je samo da je malo vjerojatno da će to biti HBOR, ali da postoji mogućnost da u obuhvat države uđu Hrvatske autoceste (HAC).

Ipak, najzvučnija promjena koja će nastati uvođenjem ESA 2010 je kvalitetnije statističko praćenje sive ekonomije, dakle svega što već nije evidentirano kroz porezni sustav, a to su promet i proizvodnja ilegalnih proizvoda te promet ilegalnim uslugama.

Tako će od rujna podaci o hrvatskom BDP-u, kao i u većini europskih zemalja, obuhvaćati i podatke o primjerice ilegalnoj proizvodnji i prodaji alkohola, duhanskih proizvoda i narkotika, kao i promet ostvaren prostitucijom, a podaci će se temeljiti na policijskim procjenama.

To bi, prema trenutnoj procjeni DZS-a, obujam BDP-a u prosjeku povećalo od 0,9 do 1,5 posto, no Krištof ističe da to ne znači i da se očekuju promjene u postotnom kretanju BDP-a.