I prije nego što je slučaj s opasnim otpadom u Lici podigao javnost na noge i potaknuo ogorčenje zbog uvoza u zemlju bez adekvatnih kapaciteta za zbrinjavanje, uvoz otpada već je bilježio snažan pad. Trend traje već nekoliko godina, a najnoviji podaci Državnog zavoda za statistiku za prva dva polugodišta pokazuju i ubrzanje pada uvoza u ovoj godini jer je nakon lanjskog smanjenja od 22 posto, ove godine potonuo za dodatnih čak 37 posto.

U tim podacima nije detaljan i pregled koja točno vrsta otpada je pritom uvezena u Hrvatsku te o kojoj količini se radi, nego je vidljiva samo ukupna vrijednost, a u prvom polugodištu 2026. ona iznosi 51 milijun eura.

Interes ‘izvoznog lobija’

Istodobno, izvoz bilježi snažan uzlet. S ostvarenih 260 milijuna eura u prvih šest mjeseci, izvoz je za čak trećinu (+32,7 posto) veći u odnosu na isto lanjsko razdoblje. Taj skok dolazi nakon faze stagnacije, budući da je prošlogodišnji polugodišnji rezultat bio na razini onoga iz 2024.

Službene brojke zapravo razotkrivaju vrijednost biznisa koji Hrvatska gubi zbog nedostatka specijalizirane prerađivačke infrastrukture na svom području. Gotovo je nevjerojatna činjenica da od 2002. u zemlji ne postoji spalionica otpada, da to nikome ne smeta i da nitko nije prepoznao poslovnu priliku pa, umjesto domaće energetske oporabe, Hrvatska i dalje skupo plaća uslugu preuzimanja i uništavanja otpada u spalionicama razvijenijih europskih zemalja. Ili je možda interes “izvoznog lobija” bio uvjerljiviji.

U svakom slučaju, bilanca prekograničnog prometa otpadom jasno pokazuje da Hrvatska u tom sektoru ostvaruje snažan robni suficit, i to bez prekida od ulaska Hrvatske u EU 2013. Dok se u javnosti stvara drukčiji dojam, uvoz otpada je nakon vrhunca u 2022., kada je iznosio gotovo 250 milijuna eura, ušao u fazu kontinuiranog pada.

U prvih pola godine ukupan izvoz svih roba u Hrvatskoj je porastao za 11 posto, dosegnuo je 13,74 milijarde eura, uvoz je rastao nižom stopom (7,4 posto), a vrijednost mu je 24,47 milijardi eura. Tolikom rastu pridonijela je najviše djelatnost rudarstva i vađenja, odnosno trgovina neprerađenom naftom. Najveći dio tog rasta zasluga je komercijalnih energetskih transakcija te izvoza nafte s domaćih naftnih polja, a rast je u odnosu na lanjsko prvo polugodište nevjerojatan, veći od 197 posto.

Naftni izvozni skok

Lani je u šest mjeseci izvezeno sirove nafte u vrijednosti 432 milijuna, a ove godine gotovo 1,29 milijarde eura. Uvoz je rastao nešto manjom dinamikom (+61 posto), ali je vrijednost puno veća, 2,49 milijarde eura. S uvozom naftnih derivata nešto je drukčija slika, vrijednost izvoza rasla je nešto sporije (+29 posto) i prešla 1,03 milijarde eura, a njihov uvoz rastao je osjetno više (51 posto) te je iznosio 1,49 milijarde eura.

Kemijska industrija

‘Europa bez kemijske industrije postaje ovisna i ranjiva’

Izgradnja mreža autocesta

Hrvatska na europskoj prometnoj karti: autoceste kao temelj logistike i trgovine 

Ako je suditi prema statističkim podacima robne razmjene s pojedinim zemljama, naftni izvozni skok najviše je vezan uz Mađarsku i Slovačku, s kojima su stope rasta u odnosu na lanjske brojke drastično porasle. U Mađarsku je izvoz veći za 75,5 posto (1,30 milijarde eura), a u Slovačku čak 169 posto (781 milijuna eura). Te su dvije zemlje, nakon što je početkom godine došlo do potpunog prekida protoka ruske nafte kroz južni krak naftovoda Družba, energente nabavljale s alternativnih tržišta, a kako je Hrvatska postala ključan kanal za opskrbu, napuhale su se i brojke izvoza.

U prerađivačkoj industriji generalno je rast izvoza rastao u odnosu na lani, oko 5,5 posto, a zamah su imale proizvodnja električne opreme te prehrambena, kemijska i proizvodnja metala, a osim u Mađarsku i Slovačku, rast bilježi i izvoz na sva glavna tržišta – Sloveniju, Njemačku, Italiju, BiH i Austriju. Preliminarni podaci upućuju na to da pozitivan trend prodaje roba na stranim tržištima blago usporava – u prvih sedam mjeseci vrijednost mu prelazi 16 milijardi, a stopa rasta nešto je manja, 9,8 posto. Usporava i rast uvoza (6,9 posto, 28,58 milijardi eura) pa je pokrivenost uvoza izvozom 56 posto.