Ukupni desezonirani promet hrvatske industrije u travnju ove godine porastao je u odnosu na ožujak za 2,5 posto, dok je u odnosu na travanj lani, po kalendarski prilagođenim podacima, smanjen za 1,5 posto.
Ukupni desezonirani promet hrvatske industrije u travnju ove godine porastao je u odnosu na ožujak za 2,5 posto, dok je u odnosu na travanj lani, po kalendarski prilagođenim podacima, smanjen za 1,5 posto, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS).
Pad prometa industrije na godišnjoj razini u travnju ove godine za 1,5 posto najniži je unazad tri mjeseca – nakon 7,6 postotnog smanjenja u ožujku te 4,4 postotnog pada u veljači, dok je u siječnju ostvaren godišnji rast od 3,5 posto.
Ukupni desezonirani promet hrvatske industrije u travnju ove godine porastao je u odnosu na ožujak za 2,5 posto, dok je u odnosu na travanj lani, po kalendarski prilagođenim podacima, smanjen za 1,5 posto, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS).
Pad prometa industrije na godišnjoj razini u travnju ove godine za 1,5 posto najniži je unazad tri mjeseca – nakon 7,6 postotnog smanjenja u ožujku te 4,4 postotnog pada u veljači, dok je u siječnju ostvaren godišnji rast od 3,5 posto.
No, uslijed visokih stopa pada u ožujku i veljači, na razini prvih četiri mjeseca ove godine prema istom razdoblju lani bilježi se pad prometa industrije za 2,9 posto.
Prvi podaci DZS-a o prometu industrije prema tržištima, pokazuju da je na pad u travnju u odnosu na isti mjesec prethodne godine utjecao pad prodaje na domaćem tržištu od 1,8 posto, ali još značajnije pad na stranim tržištima za 12,6 posto.
Promatrano prema glavnim industrijskim grupacijama, na godišnjoj je razini najviše, za 2,6 posto, pala prodaja trajnih proizvoda za široku potrošnju, a slijede intermedijarnih proizvoda s padom prometa za 2,3 posto. Pad prodaje na godišnjoj razini bilježi se i kod netrajnih proizvoda za široku potrošnju, i to za 1,3 posto, dok je promet kapitalnih proizvoda istodobno povećan za 13,6 posto, a energije za svega 0,2 posto.
Na mjesečnoj razini, u travnju je ukupan promet energijom povećan je 19,8 posto, a promet netrajnih proizvoda za široku potrošnju za 4,1 posto. Istovremeno je promet trajnim proizvodima za široku potrošnju smanjen za 7,4 posto, intermedijarnim proizvodima za 3,6 posto, a kapitalnim proizvodima za 1,1 posto.
Kako objašnjavaju iz DZS-a, kratkoročni poslovni pokazatelji industrije, odnosno indeks industrijske proizvodnje i indeks prometa industrije, mogu se koristiti kao pokazatelji razvoja tržišta industrijskih proizvoda i usluga proizvedenih unutar industrije. Ovim su izvješćem obuhvaćena sva poduzeća i njihovi dijelovi koji imaju 20 i više zaposlenih, i to u djelatnostima koja spadaju u statistička područja rudarstvo i vađenje te prerađivačka industrija.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu