Dvoznamenkasta inflacija u svakoj trećoj članici Unije, Estonija na 19 posto

Autor: Jadranka Dozan , 13. svibanj 2022. u 07:00
Još u veljači inflacija je deset posto premašivala samo u dvije baltičke države/Shutterstock

U komentarima se u novije vrijeme uglavnom upozorava na ubrzavanje temeljne inflacije.

S današnjom objavom procjene inflacije za travanj pokazat će se koliko je godišnji rast potrošačkih cijena u Hrvatskoj ubrzao u odnosu na ožujskih 7,3 posto, kad je bila nešto ispod prosjeka Europske unije (7,8 posto) i eurozone (7,4 posto).

U 20-ak država EU podaci za travanj već su objavljeni, a prema trenutnom stanju stvari od 27 članica u svakoj trećoj, tj. u njih devet inflacija je na dvoznamenkastoj stopi.

U dvije baltičke zemlje sve je bliže i brojki od 20 posto – u Estoniji je trenutno na 18,8 posto, a u Litvi malo ispod 17 posto. Od država eurozone dvoznamenkastu stopu s travnjem je uhvatila i Grčka (10,2 posto), a još u ožujku u toj skupini je i Slovačka (10,4%).

Među članicama izvan europodručja inflacija premašuje deset posto u Češkoj i Rumunjskoj (prva nešto više, a druga nešto manje od 14 posto) te u Bugarskoj i Poljskoj (u obje je iznad 12 posto).

U više država prošlomjesečno ubrzanje cijena bilo je zapravo prigušeno, dijelom zbog uvođenja ili pojačavanja državnih mjera u funkciji ublažavanja poskupljenja.

U Italiji i Španjolskoj godišnja stopa inflacije u travnju je usporila u odnosu na ožujak. U Francuskoj je ostala ispod pet posto, a suprotno očekivanjima u Nizozemskoj nije probila deset posto (9,6 posto).

Njemačka na prosjeku zone eura
Njemačka inflacija je na prosjeku eurozone, iako su prve procjene upućivale na 7,8 posto. Gledajući glavne komponente, sliku inflacije i dalje najviše pokreću energenti koji najnaglašenije odražavaju posljedice rata u Ukrajini (sankcije, dobavni lanci), ali u komentarima analitičara u novije vrijeme uglavnom se upozorava na ubrzavanje temeljne inflacije.

Godišnji rast cijena energije u travnju je na razini eurozone, prema Eurostatu, bio 38 posto, što je nešto manje nego u ožujku (+44,4 posto). Tome su svakako pridonijele upravo nove ili dodatne intervencije poput npr. francuskog smanjenja poreznog tereta s početkom travnja.

Ostale glavne kategorije imaju osjetno niže godišnje stope, ali za razliku od energije, kod njih se u travnju međugodišnji rast ubrzao. Hrana, alkohol i duhan u odnosu na isti mjesec prošle godine u prosjeku su skuplji 6,4 posto (u ožujku 5%), neenergetska industrijska roba 3,8 posto (mjesec prije 3,4%), a cijene usluga 3,3% (nakon 2,7% u ožujku).

Dok Malta još bilježi najmanji rast potrošačkih cijena (4,5 posto) u EU, a nešto niža od ukupnog prosjeka je uz malu pomoć državne intervencije i travanjska inflacija u velikim ekonomijama poput Francuske (4,8%) i Italije (6,2%), evidentno je da se krug zemalja EU s dvoznamenkastom inflacijom polako širi.

Neslavan klub
Još u veljači 10 posto premašivala je samo u dvije baltičke države (Litva i Estonija) jače izložene posljedicama rata u Ukrajini (u prvom redu vezano uz opskrbu energentima, ali i uvoz hrane). Trenutno je u tom “klubu” devet država članica EU, a nakon ovaj tjedan objavljenih podataka za travanj veoma blizu mu je i Mađarska, u kojoj je godišnja inflacija ubrzala na 9,5 posto.

Prošlomjesečnom ubrzanju najviše je pridonijela inflacija hrane, koja je i uz ograničenja cijena osnovnih proizvoda, a pod utjecajem više šokova na strani ponude (prijevoz, poljoprivredni proizvodi, energija, plaće), a donekle i slabe forinte, u travnju dosegnula 15,6% na godišnjoj razini.

Cijene hrane općenito su pod pritiscima, jer je globalna potražnja za hranom i dalje jaka, a na strani ponude proizvođači su uglavnom suočeni s povećanim tzv. ulaznim troškovima (energija, gnojivo, transport, pakiranja i sl.).

Komentirajte prvi

New Report

Close