Četiri godine otkako je Hrvatska ulaskom u Europsku uniju riješila brojna pitanja u vanjskoj trgovini s vodećim državama Europe, poslodavci su pozvali Vladu da riješi i gospodarske odnose s vodećim državama na drugim kontinentima.

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) uputila je premijeru Andreju Plenkoviću, Ministarstvu vanjskih poslova te Ministarstvu financija inicijativu da s osam država potpišu ugovore o sprečavanju dvostrukog oporezivanja. Na popisu su: SAD, Australija, Novi Zeland, Brazil, Ujedinjeni Arapski Emirati, Saudijska Arabija, Singapur i Hong Kong. Davor Majetić, glavni direktor HUP-a tako je ministru financija Zdravku Mariću napisao da hrvatska poduzeća koja izvoze svoje proizvode u spomenutih osam država to čine u financijski lošijim uvjetima od konkurentskih tvrtki iz država u okruženju.

"Poslovanje naših tvrtki u državama s kojima nemamo potpisan takav ugovor čini da je poslovanje hrvatskih tvrtki, u usporedbi s kompanijama iz drugih država koje imaju sklopljene takve ugovore, puno skuplje i nekonkurentno zbog dodatnih troškova", navodi Majetić. Dodaje da je problem tim veći, jer zbog toga hrvatske tvrtke "gube mnoge poslove koje preuzimaju poslovni subjekti iz država u okruženju, npr. Poljske i Rumunjske". Majetić pojašnjava da takvi nepovoljni uvjeti koje hrvatske tvrtke imaju u međunarodnoj trgovini, na tržištima izvan EU, imaju izravan utjecaj i na prikupljenje poreza u državnu blagajnu. Naime, ukoliko tvrtke gube poslove ili ih pak moraju preusmjeravati preko drugih članica Unije samo zbog nepostojanja nekog međunarodnog ugovora, onda i poslovi i porezi bespotrebno sjedaju u druge države, i tek djelomično u Hrvatsku.

"Hrvatski poduzetnici zbog nepostojanja tih ugovora gube poslove te u krajnjem slučaju naši poduzetnici zbog toga premještaju svoje poslovanje ili čak sjedište/prebivalište tvrtke izvan Republike Hrvatske", upozorava Majetić. Upravo je to razlog zašto je HUP ovu inicijativu osim na premijera i Ministarstvo vanjskih poslova uputio i na Ministarstvo financija. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku ukupni hrvatski robni izvoz lani je porastao za 5,7 posto na 92,5 milijardi kuna i raste već treću godinu zaredom. Na osam tržišta, koje spominje HUP, hrvatski poduzetnici lani su napravili izvoz od 5,35 milijardi kuna. U sve to nije uključen i izvoz usluga, koji je zbog sve većeg izvoza znanja u porastu.

Glavni direktor HUP-a Majetić naglašava da već i brojka od 5,35 milijardi kuna ukazuje na izniman značaj ove teme za hrvatsko gospodarstvo. Sama inicijativa potekla je od ICT ogranka HUP-a. IT tvrtke najranjivije su na čimbenike koji utjeću na njihovu globalnu konkurentnost, a prema podacima druge udruge, CISEx-a, koji okuplja isključivo softverske izvoznike, hrvatska IT industrija lani je sama napravila izvoz od 2,41 milijardu kuna uz rast od 12,8 posto. Usto je po prvi put probila prihod od milijardu eura, uz rast od 10,4 posto, i otvorila 1341 novo radno mjesto. No, svoj IT industriji pa tako i onoj hrvatskoj, najveće, najvažnije i najbogatije tržište je SAD. Hrvatska je pak jedina članica NATO pakta koja sa SAD-om nema potpisan ugovor o sprečavanju dvostrukog oporezivanja.

Anketom među tvrtkama doznali smo da im zbog dvostrukog oporezivanja vrijednost koju tvrtke vide na svom računu u Hrvatskoj u odnosu na vrijednost koju su naplatili za odrađeni posao može biti manja i do 40 posto. Kada se tome pribroji da Hrvatska ima jedne od najvećih poreza u EU te da i njih treba platiti onda, pojašnjavaju naši sugovornici, teško je biti konkurentan čak i u odnosu s tvrtkama iz Rumunjske. U HUP-u se nadaju da će se povećati broj država s kojima RH ima potpisane sporazume o sprečavanju dvostrukog oporezivanja. "Tako bi se povećala konkurentnost hrvatskih tvrtki te podržao rast izvoza ne samo u segmentu ICT-a već i drugih industrija koje imaju izvozni potencijal", zaključuju u  HUP-u.