Ćirilica kao pismo nije problem u Vukovaru, ali je problem prerano i "preko koljena" postavljanje dvojezičnih ploča u tom gradu prije nego što su se riješili drugi važniji problemi, istaknuto je danas na okruglom stolu "Što je Vukovar Hrvatskoj?" u Matici hrvatskoj u Zagrebu.

Većina sudionika okrugloga stola smatra da je prije postavljanja dvojezičnih ploča u Vukovaru trebalo riješiti pitanje njegova gospodarskog razvoja, ali i probleme vezane uz nestale, masovne grobnice i slično.

Okruglom stolu su, uz predstavnika Stožera za obranu hrvatskog Vukovara, nazočili i Vesna Škare Ožbolt koja je bila predsjednica Nacionalnog odbora za uspostavu povjerenja u projektu mirne reintegracije Podunavlja, voditeljica Udruge B.a.b.e Sanja Sarnavka, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata Ante Nazor, župnik Župe Sv. Josipa Radnika u Vukovaru fra Vjenceslav Janjić, voditelj vukovarskog Centra instituta "Ivo Pilar" Dražen Živić te predsjednik Naše stranke i bivši dožupan vukovarsko srijemski Jovan Ajduković.

"Sadašnja situacija oko dvojezičnih natpisa podigla je u Vukovaru tenzije do te mjere da je nekoliko koraka unatrag vraćeno sve ono što je posljednjih godina učinjeno oko normalizacije života", kazala je Škare-Ožbolt. Drži kako EU inzistira na provođenju zakona, ali i dopušta da se u područjima gdje je bila agresija, dvojezičnost uvede kada se za to stvore uvjeti.

Podsjetila je i da je nakon Drugog svjetskog rata proces pomirbe između Francuske i Njemačke trajao dugi niz godina te su se dvojezični natpisi u Francuskoj uz granicu s Njemačkom počeli uvoditi 60 godina nakon rata. "Prerano i 'preko koljena' uvedeni su dvojezični natpisi u Vukovaru. Još puno treba napraviti u rješavanju problema nestalih, kažnjavanju zločina i separaciji djece u školama", rekla je Škare-Ožbolt.

Da uvođenje dvojezičnosti u Vukovaru treba odgoditi još nekoliko godina, ističe i Iljkić koji smatra da se u Vukovaru ne može u potpunosti primjeniti Zakon o pravima nacionalnih manjina. Ocijenio je i da se Vlada prema tom gradu odnosi bahato, neosjetljivo i birokratski.

"Ustavni Zakon o pravima nacionalnih manjina na stratištu kao što je Vukovar se ne može primjeniti odjedanput, već to treba ići postupno", rekao je Iljkić. Napominje da pojedini Vukovarci ćirilično pismo ne doživljavaju kao kulturno dobro, već kao simbol stradanja. Ljudi koji su bili prognani i kojima su ubijeni članovi obitelji drugačije doživljavaju uvođenje ćirilice, istaknuo je i župnik Janjić.

"U Vukovaru su obnovljene fasade, ali je duša još ostala ranjena", rekao je. Smatra i da danas nije vrijeme za ćirilicu u Vukovaru, već je vrijeme za rješavanje gospodarskih problema u tom gradu.

Priznanje ministarstva

Hrvatski poslodavci prepoznati kao prijatelji obitelji: ovogodišnji dobitnici priznanja

Energetska samodostatnost

Ova jedinstvena platforma energiju pretvara iz troška u profit

Ćirilica kao pismo nije ništa kriva, kazala je Sarnavka koja neprimjerenim drži što se s postavljanjem dvojezičnih ploča išlo u ranim jutarnjim satima.

Da ćirilica kao pismo nije problem već uvođenje dvojezičnih ploča u ovom trenutku složili su se i Nazor i Živić. Živić drži da bi se Vukovar trebao zakonski urediti kao mjesto posebnog pijeteta.

Ćirilica je prirodno i ustavno pravo Srba u Hrvatskoj, reko je Ajduković koji je rekao da se u vezi pitanja postavljanja dvojezičnih ploča u Vukovaru treba ponašati u skladu s hrvatskim zakononima i Ustavom.

Tijekom rasprave većina nazočnih ocjenila je da je do uvođenja dvojezičnih ploča u Vukovaru došlo prerano, izrazivši nezadovoljstvo nerješavanjem problema silovanih žena u Vukovaru, pitanjima nestalih, suđenjima za ratne zločine i sl.