Ulaskom u punopravno članstvo Europske unije mnoge hrvatske tvrtke profitirale su od novoga "domaćeg" tržišta s 500 milijuna potrošača. No, ima i gubitnika u tom procesu, a to su prije svega špediterske tvrtke koje se bave carinjenjem robe, jer su ukinute granice prema Sloveniji i Mađarskoj, a preko kojih je išla većina hrvatskog izvoza. 

'Neopravdana hajka'
Zbog toga su tvrtke morale smanjiti obujam svojeg poslovanja te je konkurencija veća nego ikad i pazi se na svaki detalj. Poseban problem je pravna zbrka te nelojalna konkurencija, a što je situacija koja se kroz upravne, sudske, a i medijske, kanale provlači barem već dvije godine.  S jedne strane tu je Carinska uprava koja već dvije i pol godine nije uspjela završiti natječaj za dodjeljivanje koncesija špediterskim tvrtkama za rad na carinskim prijelazima.

S druge strane je u fokusu splitska tvrtka Trast, koja je trenutačno registrirana sa sjedištem u Zagrebu, a koja je zbog neizvršavanja svojih financijskih obveza prije koju godinu završila u predstečajnoj nagodbi koja još uvijek traje. No, konkurencija tvrdi da ta tvrtka, koja nudi usluge na svim hrvatskim granicama, ni dalje ne ispunjava svoje financijske obveze prema državi i partnerima te da je već duže vrijeme u blokadi, a što je potkrijepljeno i službenim podacima Poslovne Hrvatske.

Stoga je osam špediterskih tvrtki uputilo Carinskoj upravi (CU) prijedlog za poništavanjem odobrenja za uporabu zajedničkog jamstva tvrtki Trast, odnosno da im se zabrani rad na graničnim prijelazima. U samom dokumentu prijedloga, koji su pečatom i potpisom ovjerili čelni ljudi osam tvrtki, traži se da se Trastu poništi odobrenje koje je CU izdala počekom 2008. jer ta tvrtka više ne zadovoljava uvjete za uporabu jamstva te da se Trast istodobno isključi iz natječaja za koncesiju za rad na graničnim prijelazima.

Iz Trasta kažu da se radi o neopravdanoj hajki konkurencije, prije svega tvrtke Primacošped, te da će i oni reagirati kaznenim prijavama zbog štete koja im se na ovaj način nanosi. Ističu da u ovom trenutku nemaju saznanja o kraju natječaja niti žalbama koje su upućene Carinskoj upravi niti o njihovom ishodu. Isto tako, na upit oko traženja špeditera da se Trastu zabrani rad, kažu da o tome nemaju saznanja, osim u dijelu da se ne radi o osam špeditera, nego o samo tri. 

Imovina 75 milijuna kuna
"Konkretno se radi o  tvrtkama Primacošped, Županjašped i Notes Biro koje već mjesecima vrše neviđeni pritisak na CU, a kojim blate, kleveću i iznose netočne informacije te zapravo, na svoj način, trguju interesom udruženi u skupinu. Nama, nažalost, točan sadržaj nije poznat jer nam ga CU, iako je trebala prema zakonu o pristupu informacijama, kao stranci u postupku  nije dostavila. Ono što znamo i što nedvojbeno stoji kao činjenica jest da društvo Trast za sve obveze prema Carini jamči valjanim bankovnim garancijama od devet milijuna kuna te da nam je Carina sva povlaštenja i oslobođenja od polaganja jamstva ukinula, a djelomično kao rezultat nezakonitih pritisaka i trgovanja interesom navedenih špeditera", kažu u Trastu.  Dodaju da su upravo oni trenutačno najosiguraniji špediter jer za svaki možebitni dug po osnovi carinskog PDV-a ili carine garantiraju bankovnim jamstvom kao i ne manje važno, da nemaju dugovanja prema Carini.

 "Nasuprot tome, gotovo svi ostali špediteri u Hrvatskoj imaju velika oslobođenja od polaganja jamstva pa je zapravo pitanje kako će se država eventualno od njih naplatiti i kojom to imovinom garantiraju? Primacošped ima oslobođenje od polaganja jamstva u iznosu od 20 milijuna kuna, a radi samo na jednom graničnom prijelazu, Notes Biro ima oslobođenje od 10 milijuna, a radi na dva prijelaza", kažu u Trastu. Dodaju da oni zapošljavaju 200 ljuti te da imaju imovinu u vrijednosti od 75 milijuna kuna, a istovremeno od države potražuju 40 milijuna kuna na ime obeštećenja za izvlaštenje nekretnine, što je u fazi možebitne nagodbe.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost