Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras i ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak najštedljiviji su članovi hrvatske Vlade ako je suditi prema Izvještaju o izvršenju proračuna u prvih šest mjeseci ove godine. Maras je potrošio tek 10 posto planiranih sredstava za cijelu godinu, dok je Vrdoljak potrošio 15,7 posto planiranog godišnjeg novca.

U apsolutnim brojkama, to znači da je od planiranih 700,4 ovogodišnjih milijuna kuna, Maras potrošio 70,2 milijuna kuna, dok je Vrdoljak potrošio 288,4 milijuna kuna od predviđenih 1,8 milijardi kuna za ovu godinu. U najvećoj ravnoteži je, što se tiče svih grana vlasti, Hrvatski Sabor koji je u prvih šest mjeseci potrošio gotovo polovicu predviđenog proračunskog novca na godišnjoj razini.Potrošnja daleko manja od planirane s jedne strane pokazuje da su dva ministra ozbiljno shvatili poziv za štednjom, a s druge da nisu potrošili planirani proračunski novac na poticanje gospodarstva kako je i prvotno planirano budžetom. Njihova pozicija prilično je nezahvalna jer ih s jedne strane često kritiziraju da troše previše novca, a s druge im se zamjera što nisu potrošili dovoljno.

Stoga zaključke o potrošnji ili nepotrošnji treba staviti u ravnotežu kakvu je pokazao Sabor u trošenju svojeg novca. Iz Ministarstva gospodarstva odgovorili su da im je prilično novca ostalo na računu ponajviše zbog brodogradilišta, budući da veći dio predviđenog novca za njihovo restrukturiranje nije proslijeđen kupcima brodogradilišta. Kao što je slučaj s Brodosplitom gdje je novi vlasnik Tomislav Debeljak kontroverznim odlukama i vlastitim viđenjem rješavanja prava radnika natjerao Ministarstvo da ostavi za sada novac zaključan. Ministarstvo je od planiranih 860 milijuna kuna, u prvih šest mjeseci za restrukturiranje brodogradilišta izdvojilo 138,5 milijuna kuna.

Od predviđenih milijardu kuna za vrlo široki zadatak unapređenja, konkurentnosti i restrukturiranja industrije, Ministarstvo je potrošilo 141,2 milijuna kuna. U prvih šest mjeseci također nije potrošena niti jedna kuna od predviđenih 120 milijuna kuna za razvoj i jačanje prerađivačke industrije. Jedno od rijetkih stopostotnih izvršenja proračuna ostvareno je u dijelu "Tekuće donacije" na koje je potrošeno milijun kuna. U Ministarstvu poduzetništva su od planiranih godišnjih 575 milijuna kuna planiranih za jačanje konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva u 2013. godini potrošili 41,2 milijuna kuna. 

Duga procedura
Poručuju da su program poticanja poduzetništva "Poduzetnički impuls 2013." raspisali u travnju ove godine te je isti otvoren do 31. listopada 2013. godine. "To znači da je poduzetnicima dan značajan rok za pripremu projektnih prijedloga (i taj rok još nije prošao), ali s druge strane i da proračun ne može biti izvršen odmah. Ujedno se pristigli projektni prijedlozi trebaju administrativno provjeriti, ocijeniti, proći povjerenstvo, proći provjeru budžeta, ugovor se treba potpisati da bi na kraju uslijedila isplata poticaja. Za neke mjere, odnosno aktivnosti, prijave nisu niti mogle biti poslane jer su isti vezani za školsku godinu (koja je tek sada počela pri čemu se misli  na obrazovanje za poduzetništvo i obrtništvo)", kažu u Ministarstvu poduzetništva.

Nastavljaju da se iz navedenog vidi da se radi o dugotrajnoj proceduri i da pri tome treba naglasiti da se potpore najvećim dijelom isplaćuju 60 naprama 40 posto. To znači da nakon isplate 60 posto potpore, poduzetnik koji je dobio potporu treba "pravdati" dobiveni iznos i nakon toga se isplaćuje ostatak 40 posto potpore. "Dakle, sveukupno gledajući radi se o dugotrajnom procesu (a radilo se na način kako se postupa i u EU), te treba navesti i da se uvijek vodi briga o financijskom upravljanju i kontrolama koje se zahtijevaju sukladno posebnim propisima", kažu u Ministarstvu, naglasivši da se pojedine aktivnosti tek trebaju pokrenuti, odnosno će se izvršiti u zadnjem kvartalu tekuće godine pa sredstva koja otpadaju na taj dio nisu bila utrošena. 

Nema novca za fondove
"Konačno, više od pola budžeta Ministarstva otpada na ulaganje u fondove za gospodarsku suradnju, a riječ je o 345 milijuna kuna", zaključuju u Ministarstvu poduzetništva. U izvještaju stoji da Ministarstvo u prvoj polovici 2013. godini na FGS-ove nije potrošilo niti jednu opredviđenu kunu. 

Budućnost uz AI

Kako AI mijenja tržište rada i hoće li AI vještine biti novi kriterij u zapošljavanju?

Održivo upravljanje kulturnim prostorom

Nova inovacija na tvrđavama: Šibenik predvodi digitalnu renesansu baštine