Dva istarska vinara osvanula u prestižnom svjetskom vinskom magazinu

Autor: Marta Duić , 31. siječanj 2020. u 12:28
Foto: Vinari Albert i Nikola Benvenuti na predstavljanju Santa Elisabette

Andrew Jefford, autor teksta pod naslovom “Elemental force and rapacious seduction” piše o svom doživljaju terana.

U jednom od najprestižnijih svjetskih vinskih magazina World of Fine Wine objavljen je tekst o teranu istarske vinarije Benvenuti. Andrew Jefford, autor teksta pod naslovom “Elemental force and rapacious seduction” piše o svom doživljaju te sorte ivelikom potencijalu terana, a osim Benvenutijeve Santa Elisabette istaknuo je i Gran Teran koji nastaje u podrumu Morena Coronice u Umagu.

Teran Santa Elisabeta braća Nikola i Albert, vlasnici istoimene vinarije predstavili su tržištu krajem travnja prošle godine, a na Vinsitri je po prvi puta u povijesti festivala je teran Sanata Elisabetta dobila 93 boda i osvojila veliko zlato. Braća Albert i Nikola Benvenuti, vlasnici istoimene vinarije, poznate po vinima od malvazije, terana i muškata za taj teran kažu da njihovo dosad najambicioznije vino. Santa Elisabetta je proizvedena u limitiranoj količini od 1700 boca zapremnine 0,75 litara i 100 magnuma zapremnine od 1,5 litara.

Želja braće Benvenuti je da se sa Santom Elisabettom ljestvica podigne na još veću razinu od dosadašnje i da se uspostave novi standardi kvalitete kad je ta sorta u pitanju. Godište proizvodnje vina je 2015. godina koja se pamti kao jedna od najboljih berbi za crna vina u bližoj povijesti Istre, a zbog čega i jest odabrana za premijernu ediciju Sante Elisabette. Ubuduće će se Santa Elisabetta proizvoditi isključivo u godištima s dobrim berbama, koje su u stanju isporučiti grožđe najviše kvalitete.

˝Zbog izloženosti suncu, nadmorske visine od 330 metara, visokog udjela lapora i vapnenca u tlu Sante Elisabette, teran nam tamo uvijek daje izvrsne rezultate i mi smo odlučili od tog grožđa napraviti zasebno vino˝, objašnjava Nikola Benvenuti.

Napominje kako su u kolovozu zelenom berbom eliminirali više od pola uroda kako bi preostalo grožđe preuzelo na sebe sve nutrijente i dalo najvišu moguću kvalitetu, potom ga ostavili duže na lozi od redovnog terana. Nakon fermentacije i maceracije dozrijevalo je dugo, prvo u drvenim bačvama od francuskog hrasta u trajanju od dvije godine i potom u boci još godinu i pol. Vina ove istarske obiteljske vianrije prisutna su na desetak starnih tržišta, od zemalja regije s kojima su počeli pa do Italije,Velike Britanije, SAD-a i Austrije.

Komentirajte prvi

New Report

Close