Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Dugovi bolnica manji za 35 milijuna kuna

Autor: Marija Crnjak
06. lipanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Prihvaćajući nove limite, ravnatelji bolnica su se obvezali da ih neće probijati i dodatno se zaduživati

Prema prvim poznatim podacima o potrošnji u bolnicama, u prvom mjesecu povećanih limita koje je Ministarstvo zdravstva odobrilo od travnja, ukupne obveze bolnica smanjene su za oko 35 milijuna kuna.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Podaci Hrvatske udruge poslodavaca u zdravstvu o smanjenju obveza za svibanj bit će poznati za nekoliko dana, no pretpostavlja se da bi ušteda mogla biti nešto slabija zbog dva praznika, odnosno većeg financijskog opterećenja sa stavke plaća zaposlenika. Ravnatelji 65 hrvatskih bolnica potpisali su krajem travnja dodatke ugovorima s HZZO-om o provedbi bolničke i konzilijarne zaštite koji sadržavaju nove iznose mjesečnih limita. Novi bolnički proračuni viši su u prosjeku za 17 posto, a vrijedit će do 31. srpnja, nakon čega će se provesti analiza učinjenih troškova. Prihvaćajući nove limite, ravnatelji bolnica su se obvezali da ih neće probijati i dodatno se zaduživati, a cilj akcije je stabilizacija bolničkog sustava. Dodatna financijska injekcija od stotinjak milijuna kuna mjesečno dobro će doći i za smirivanje strasti kod dobavljača lijekova koji su svoja potraživanja već počeli svoditi na pristojnije rokove, što znači da se saniraju dugovi stariji od godinu dana. Ključ prema kojem je HZZO sastavio prijedloge novih limita bio je da se bolnicama omogući da 65 posto proračuna odlazi na plaće, a ostatak na lijekove i potrošni materijal, s tim da je svaki ravnatelj dobio upit koliko je sredstava potrebno njegovoj ustanovi da bi se stabilizirala potrošnja. Iako su u prosjeku limiti porasli za 17 posto, limiti nisu rasli linearno svim ustanovama, nego su porasli od jedan do 28 posto koliko je primjerice dobila Opća bolnica Šibenik koja je osim pulske bolnice poznata kao jedan od najvećih dužnika u zdravstvu. Ravnatelj šibenske bolnice Željko Burić tvrdi da njegova ustanova u travnju i svibnju nije ni za kunu probila limit. “Istodobno nikom nismo morali uskratiti ni lijek ni uslugu, i uspjeli smo podmiriti dugove dobavljačima lijekova. Kontrola troškova je rigorozna, zahvaljujući čemu smo uspjeli potrošnju lijekova smanjiti sa 3,7 milijuna kuna u ožujku, na oko 2,9 milijuna kuna u svibnju”, kaže Željko Burić.

Prema prvim poznatim podacima o potrošnji u bolnicama, u prvom mjesecu povećanih limita koje je Ministarstvo zdravstva odobrilo od travnja, ukupne obveze bolnica smanjene su za oko 35 milijuna kuna.

Podaci Hrvatske udruge poslodavaca u zdravstvu o smanjenju obveza za svibanj bit će poznati za nekoliko dana, no pretpostavlja se da bi ušteda mogla biti nešto slabija zbog dva praznika, odnosno većeg financijskog opterećenja sa stavke plaća zaposlenika. Ravnatelji 65 hrvatskih bolnica potpisali su krajem travnja dodatke ugovorima s HZZO-om o provedbi bolničke i konzilijarne zaštite koji sadržavaju nove iznose mjesečnih limita. Novi bolnički proračuni viši su u prosjeku za 17 posto, a vrijedit će do 31. srpnja, nakon čega će se provesti analiza učinjenih troškova. Prihvaćajući nove limite, ravnatelji bolnica su se obvezali da ih neće probijati i dodatno se zaduživati, a cilj akcije je stabilizacija bolničkog sustava. Dodatna financijska injekcija od stotinjak milijuna kuna mjesečno dobro će doći i za smirivanje strasti kod dobavljača lijekova koji su svoja potraživanja već počeli svoditi na pristojnije rokove, što znači da se saniraju dugovi stariji od godinu dana. Ključ prema kojem je HZZO sastavio prijedloge novih limita bio je da se bolnicama omogući da 65 posto proračuna odlazi na plaće, a ostatak na lijekove i potrošni materijal, s tim da je svaki ravnatelj dobio upit koliko je sredstava potrebno njegovoj ustanovi da bi se stabilizirala potrošnja. Iako su u prosjeku limiti porasli za 17 posto, limiti nisu rasli linearno svim ustanovama, nego su porasli od jedan do 28 posto koliko je primjerice dobila Opća bolnica Šibenik koja je osim pulske bolnice poznata kao jedan od najvećih dužnika u zdravstvu. Ravnatelj šibenske bolnice Željko Burić tvrdi da njegova ustanova u travnju i svibnju nije ni za kunu probila limit. “Istodobno nikom nismo morali uskratiti ni lijek ni uslugu, i uspjeli smo podmiriti dugove dobavljačima lijekova. Kontrola troškova je rigorozna, zahvaljujući čemu smo uspjeli potrošnju lijekova smanjiti sa 3,7 milijuna kuna u ožujku, na oko 2,9 milijuna kuna u svibnju”, kaže Željko Burić.

Autor: Marija Crnjak
06. lipanj 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close