Slabljenje intenziteta robne razmjene ne samo da je nastavljeno i u lipnju, nego je nominalna vrijednost ostvarenog prometa pala u odnosu na lanjske rezultate toliko da je na razini prvog polugodišta dvoznamenkasti rast, ostvarivan još početkom godine, skliznuo na 2,8 posto. K tome, uvoz prvi put nakon 27 mjeseci na godišnjoj razini zabilježio pad. Preliminarni podaci DZS-a za prvih šest mjeseci pokazuju da je uvezeno robe za 19,7 milijardi eura, što je 0,3% manje u usporedbi s lanjskim brojkama.

Vrijednost izvoza je 11,5 milijardi eura, a što se tržišta tiče, generalno je među glavnim kupcima sa zajedničkog tržišta EU zabilježen rast i kod uvoza i kod izvoza, no iz preliminarnih podataka nisu vidljive detaljnije promjene koje su se dogodile u lipnju. Tek se može načelno zaključiti kako ovakve brojke nisu i neočekivane s obzirom da na svim važnijim tržištima konstatiraju oprez potrošača i umjereniju potražnju kao posljedicu sve izraženije ekonomske neizvjesnosti i inflatornih pritisaka koji ne popuštaju. I statistički uredi drugih europskih zemalja bilježe uglavnom usporavanje u vanjskotrgovinskim odnosima.

Slabije brojke svakako su i odraz povratka cijena nafte i plina na razinu prije eksplozije koju je izazvala ruska agresija na Ukrajinu početkom 2022. No, analitičari uočavaju i promjene koje nastaju u strukturi našeg izvoza, a koje su dugo priželjkivane i ohrabrujuće. Hrvoje Stojić, glavni ekonomski analitičar Hrvatske udruge poslodavaca, kaže kako je u posljednje vrijeme prisutan porast izvoza proizvoda veće složenosti. “Događa se poboljšanje kvalitete našeg izvoza, jer je sve izraženiji rast izvoza tehnološki naprednijih i proizvoda veće kompleksnosti”, kaže Stojić, izdvajajući industriju strojeva i uređaja, motornih vozila, prijevoznih sredstava i farmaceutsku industriju kao one u kojima je taj trend naročito izražen. Taj trend potkrepljuju i podaci DZS-a prema kojima je u ovogodišnjem petomjesečnom razdoblju, za koje su tek dostupni podrobniji rezultati, ove djelatnosti zabilježile najveće nominalne vrijednosti i uglavnom dvoznamenkaste stope rasta, a takav su trend imale i lani. S druge strane, u prerađivačkoj industriji jedini s negativnim trendom u izvozu bili su prerađivači drva (za razliku od proizvodnje namještaja), te proizvodnja metala, papira i proizvoda od gume i plastike.

U prilog Stojićevoj ocjeni o promjeni strukture proizvoda ide i činjenica da poljoprivreda već nekoliko mjeseci na godišnjoj razini nastavlja bilježiti pad, i to osjetnih 10%, ali i deficit u robnoj razmjeni. Za razliku od izvoza, uvoz poljoprivrednih proizvoda snažno raste (15%), a s druge strane prehrambena industrija, premda i dalje u deficitu, bilježi snažan rast (19%), jednak kao uvoz.

Iako nedostaju nešto detaljniji podaci za lipanj, koji su, dakle, značajno utjecali na ukupan rezultat, a koje će državni statističari objaviti za mjesec dana, oni koji su ažurirani za prvih pet mjeseci pokazuju da robna razmjena s Njemačkom, premda je već tada bila pogođena negativnim kretanjima i padu potražnje, još uvijek nije imala negativan predznak. Štoviše, ostvaren je u odnosu na rezultate iz prethodne godine značajan rast i u vrijednosti izvoznih i uvoznih poslova, pa je Njemačka, zbog slabljenja potražnje iz Italije, učvrstila poziciju glavnog izvoznog tržišta hrvatskih gospodarstvenika. U tu je zemlju izvezeno 1,17 milijardi eura vrijednih roba, što je porast od 3,3 posto.

Puno uvozimo iz – Indije

Manja vrijednost izvoza ostvarena je u Italiji, te Mađarskoj, a slabi – premda je i dalje dvoznamenkast rast – i izvoz u susjednu Sloveniju, treće glavno tržište hrvatskih izvoznika. Promjene su vidljive i u odnosima sa susjednim zemljama članicama Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini (CEFTA), jer izvoz u Bosnu i Hercegovinu ponovno pada, dok se vrijednost izvoza u Srbiju povećala za više od 24 posto (na 559 milijuna eura). Tako je Hrvatska opet u suficitu u trgovinskoj razmjeni s tom zemljom.

Zanimljivo je, s obzirom na politiku zaoštravanja odnosa s Rusijom, da hrvatski izvoz na to tržište i dalje snažno raste. Državna statistika bilježi čak 80-postotni rast vrijednosti izvoza, no nema podataka o strukturi izvoza iz čega bi bilo jasnije što je izazvalo toliki skok. Vrijednost izvoza u prvih pet mjeseci je, naime, gotovo 89 milijuna eura. Uvoz je, s druge strane, drastično pao, što je s obzirom na sankcije, očekivano.

Podbačaj s Turskom

Izuzmu li se promjene tržišta vezanih uz nabavu plina, u čemu je lanjske izvore iz Egipta i Azerbajdžana, te SAD-a, s kojih je redom smanjen uvoz, ove godine zamijenio Mozambik, među značajnijim novitetima je i porast uvoza iz Indije. Već lani je iz te najmnogoljudnije zemlje snažno porastao uvoz, za 45%, ali je ove godine samo u prvih pet mjeseci ostvarena vrijednost gotovo na razini cjelokupnog lanjskog uvoza, gotovo 146 milijuna eura. S druge strane, uvoz iz Kine bilježi pad – vrijednost mu je u pet mjeseci dosegla 515 milijuna eura, pa je na godišnjoj razini manja za oko tri posto.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Još se nekoliko tržišta po vanjskotrgovinskim odnosima izdvaja u prvom dijelu godine, poput Poljske, s kojom jača i izvoz i uvoz, kao i sa Češkom, dok je, za razliku od gotovo prepolovljene vrijednosti uvoza iz SAD-a (na 549 milijuna eura), izvoz u najveće svjetske gospodarstvo porastao za 8,5% (na 233 milijuna eura). Pažnju privlači i podatak o robnoj razmjeni s Turskom, u koju već dugo raste izvoz roba iz Hrvatske, ali je u svibnju zabilježen podbačaj, koji je nakon dugo vremena prekinuo pozitivan trend. U Tursku je pet mjeseci ove godine plasirano za petinu manje roba nego lani, 142 milijuna eura.