Dugovi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje prema dobavljačima lijekova dosegli su u ovom mjesecu 2,5 milijarde kuna, a rok naplate za lijekove na recept popeo se na 260 dana. Takva kriza nije zabilježena u zadnjih osam godina i Udruženje veledrogerija upozorava da je stanje neodrživo, odnosno da su ozbiljni poremećaji u opskrbi lijekova pitanje dana. Predstavnici veledrogerija u petak su se u vezi s tom temom sastali s državnim tajnikom za zdravstvo Antom Zvonimirom Golemom. “Upozorili smo Ministarstvo da ako se nešto hitno ne izmijeni, nećemo imati što isporučivati jer nitko neće trpjeti takva kašnjenja. Poremećaji u opskrbi već su započeli, mi u konsignaciji imamo sve više robe koju ne možemo isporučiti jer nije plaćena”, ističe Damir Kuštrak, predsjednik uprave Medike koji se nada da će ministar Neven Ljubičić ovog tjedna, kako je poručio preko državnog tajnika, ponuditi neko rješenje. Pad ljekarničkih marži, odnosno snižavanje cijena lijekova te nelikvidnost uzrokovana dugovima od strane HZZO-a pokrenuo je još jedan proces kojeg Hrvatska ljekarnička komora drži opasnim za ljekarništvo. Neke veledrogerije s početkom ove godine, naime, vrlo su aktivno krenule u kupnju ljekarni i manjih ljekarničkih lanaca u privatnom vlasništvu, a njihove cijene iz niza razloga vinule su se u nebo. Veledrogerije će reći da im okolnosti i ne pružaju drukčiju taktiku osim vertikalnog povezivanja, a procesa se najviše boje mali ljekarnici, odnosno farmaceuti koji imaju sve manje šanse otvoriti vlastitu ljekarnu ili nastaviti obiteljski biznis koji je u tradiciji ljekarništva. Komora upozorava da Hrvatska zakonski nije ograničila stvaranje ljekarničkih lanaca, što otvara put stvaranju monopola.

Dva su načina na koji veledrogerije preuzimaju ljekarne. Jedan je čista kompenzacija – ljekarna pritisnuta dugovima dobavljačima naprosto prepušta vlasništvo “za jednu kunu”. Na taj način ljekarnik se rješava muke, no u nekim slučajevima ni veledrogerija ništa ne dobiva i ljekarnu mora zatvoriti jer naprosto ne donosi dobit. U drugom slučaju ljekarnici od prodaje imaju itekakvu korist. Prije nekoliko godina cijena jedne ljekarne formirala se na temelju iznosa šestomjesečnog prometa, i mogla je dosegnuti najviše oko milijun, milijun i pol kuna. Danas je ta brojka nekad i pet puta veća, ako se radi o dobroj ljekarni s dobrom perspektivom i kreće se do milijun eura. O tome da kupe takvu ljekarnu mali farmaceuti ili diplomanti farmacije mogu samo sanjati, takve iznose mogu izdvojiti veći pogoni, u ovom slučaju veledrogerije. Visoka cijena dijelom se može obrazložiti time što zakonska regulativa ograničava ljekarničku mrežu, a potražnja je sve veća. Važnije je, međutim, to da su ljekarne trenutno na vrhuncu profitabilnosti, svjesne su da će im marže pasti i sad im je prava prilika za dobru prodaju. Koliko je Poslovni dnevnik neslužbeno upoznat, ove godine samo jedna veledrogerija već je kupila dva manja ljekarnička lanca, no vertikalno povezivanje strategija je svih koji u tom biznisu hoće ostati. “Medika ove godine još nije kupila nijednu ljekarnu, no gledat ćemo svoju priliku i ako netko hoće prodati, a mi ocjenimo da se isplati, naravno da ćemo priliku i iskoristiti, kaže Kuštrak. Medika, naime, u sklopu ljekarničkog lanca Prima Pharme ima već tridesetak ljekarni. Predsjednik uprave, dakako, u promjeni vlasničke strukture u ljekarništvu ne vidi ništa sporno.
– Smatram da bi se ljekarnička komora koja priželjkuje radničko dioničarstvo trebala baviti zaštitom struke, a ne problemima vlasništva. Ljekarne su zdravstvene ustanove i kao takve ne mogu izvlačiti dobit, već ju trebaju usmjeravati u poslovanje. Prema tome ne vidim nikakve druge interese kupovanja udjela u tim ustanovama, ističe Kuštrak.