Dug hrvatskih bolnica prema veledrogerijama dosegnuo je 800 milijuna eura, od čega je više od 600 milijuna eura dospjelih i neplaćenih obaveza. Uz to, prosječni rokovi neplaćanja u pojedinim ustanovama prelaze 500 dana, a stručnjake iz sektora posebno zabrinjavamjesečna dinamika rasta duga od 40 milijuna eura. Predstavnici farmaceutske industrije, proizvođača i ljekarnika okupljeni u Hrvatskoj udruzi poslodavaca (HUP) upozorili su opet da je zdravstveni sustav na rubu pucanja te da bez hitne sanacije u iznosu od najmanje 500 milijuna eura Hrvatskoj prijeti poremećaj u opskrbi lijekovima.

“Kreditni limiti veledrogerija kod banaka su iscrpljeni do razine da ne možemo u ovakvim uvjetima osiguravati sigurnu i redovitu opskrbu lijekovima i medicinskim proizvodima. U situaciji nemogućnost podizanja novih kredita za nabavu robe pojedine veledrogerije su prisiljene na pojedinačne tužbe i blokade bolnica”, naglasio je Jasminko Herceg, predsjednik HUP-Koordinacije veledrogerija. Riječ je višegodišnjem i sustavnom problemu za poslovanje veledrogerija, ali i cijelog lanca opskrbe lijekovima.

Ukupna potrošnja na usluge javnog zdravstva u Hrvatskoj su iznad prosjeka Europske unije, iznose 7,8 posto BDP-a i dodatno će rasti kroz ulaganja u tehnologije i kompetencije zaposlenih. Uz to, Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a, upozorava na činjenicu kako su plaće u (javnom) zdravstvu rasle znatno iznad prosjeka ekonomije, unatoč rastu nepodmirenih potraživanja. Stojić naglašava kako je apsolutni imperativ efikasnije upravljati sredstvima kroz optimizaciju mreže bolnica, javnu nabavu, redukciju duple dijagnostike, kao i jačanje fokusa na ishod liječenja. Kada bih se poduzeli ti koraci, prema relevantnim procjenama, rashodi bi se smanjili za 20 do 40 posto, što je iznimno važno u situaciji u kojoj građani plaćaju neefikasnost sustava.

Gomilanje dugova

“Činjenica je da imamo oko 600 milijuna eura nepodmirenog duga koji treba financirati od banaka. Na to se plaća kamata, a u konačnici tu cijenu plaćaju potrošači. Sve to kao rezultat financijske nediscipline države. Kad bih država realnije planirala troškove u javnom zdravstvu, onda tog troška kamata za mostno financiranje ne bih bilo”, izjavio je Stojić.

Veledrogerije upozoravaju da poslovanje u uvjetima neplaćanja i kontinuiranog gomilanja novih dugova nije održivo te da takva situacija ugrožava dostupnost lijekova. Odobrenje uplate 80 milijuna eura namjenske pomoći bolničkim zdravstvenim ustanovama za podmirivanje dijela dospjelih obveza prema veledrogerijama od strane Vlade, kao i najava osiguravanja oko 154 milijuna eura rebalansom državnog proračuna od strane Ministarstva zdravstva, za okupljene na konferenciji nisu dovoljni za stabilizaciju sustava prometa lijekova, niti sprečavaju daljnji nekontrolirani rast dugova bolničkog sustava.

“Nužna je hitna intervencija od minimalno 500 milijuna eura kako bi se odmah zaustavilo daljnje gomilanje duga prema veledrogerijama, a ključno je osigurati zakonom propisane rokove plaćanja kako bi se osigurala opstojnost svih u lancu. Distribucija lijekovima unesena je i u Zakon o kritičnoj infrastrukturi, a s druge strane država se prema njoj odnosi neodgovorno, ignorirajući sustavan problem dugovanja veledrogerijama”, istaknula je Irena Weber, glavna direktorica HUP-a.

Nepodmireni računi

Weber je istaknula kako pojedine bolnice imaju nepodmirene račune stare više od godinu dana, a u nekim ustanovama dugovanja prelaze i 500 dana. Takvo stanje, naglašava, ne može se tolerirati. Podsjetila je da je na državi odgovornost da podmiri obveze čim dospiju te upozorila da financijska nedisciplina bolnica dovodi u pitanje opstanak domaćih proizvođača lijekova, rad ljekarni i sigurnost pacijenata. Dodala je da se problem može riješiti samo na dva načina: rezanjem troškova ili povećanjem prihoda. Poslodavci, istaknula je Weber, izdvajaju 16,5 posto za zdravstveni doprinos i očekuju uslugu koja odgovara tom ulaganju. Uz ostale predložene mjere, iz HUP-a su naglasili kako je nužno skraćivanje rokova plaćanja svih zdravstvenih ustanova na zakonskih 30 dana, odnosno iznimno 60.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Htjela bih naglasiti da su proizvođači lijekova, u suradnji s kolegama iz veledrogerija i ljekarnicima, do sad uspjeli opskrbiti sustav tako da nijedan pacijent nije bio zakinut niti ugrožen. Smatramo da je to najvažnije. Ova situacija i nama, kao i kolegama, izuzetno opterećuje poslovanje te podržavamo prijedlog da se u zdravstvu, kao i u drugim sektorima, poštuju rokovi plaćanja propisani važećim zakonodavnim okvirom”, izjavila je Ana Gongola, predsjednica HUP-Udruge proizvođača lijekova.

Gomilanje bolničkih dugova dodatno se “rasplamsava” zbog administrativnog snižavanja cijena lijekova, koje sve jače steže proizvođače i distributere prisiljavajući ih da posluju ispod realnih troškova, zbog čega mnogi jednostavno odustaju od tržišta. Time se smanjuje broj dobavljača, raste rizik nestašica osnovnih terapija, a bolnice sve češće posežu za skupljim alternativama ili interventnim uvozom. Takvi potezi, umjesto ušteda, donose nove troškove i dodatno financijski iscrpljuju sustav, a hrvatski zdravstveni sustav čine neprivlačnim za nove ulagače.